Tokom 2000. godine u proseku je bilo oko 200 novih slučajeva na godišnjem nivou, a 2013. i 2014. godine taj broj je dostigao 350 godišnje, što je znatan porast.
U Srbiji se poslednje dve do tri godine beleži veliki porast malignih bolesti kod dece, rekao je direktor Centra za pedijatriju i šef hematološke dnevne bolnice Univerzitetske dečije klinike u Beogradu Dejan Škorić.
Tokom 2000. godine u proseku je bilo oko 200 novih slučajeva na godišnjem nivou, a 2013. i 2014. godine taj broj je dostigao 350 godišnje, što je znatan porast.
– Teško je pitanje šta je tačno razlog tome, ali maligne bolesti kod dece su retke, za razliku od odraslih, gde je na godišnjem nivou u Srbiji oko 30.000 obolelih – rekao je Škorić za list “Danas”.
On je dodao da postoje brojni ralzozi, a jedan od njih bi moglo da bude i NATO bombardovanje 1999. godine, kada je na teritoriju Srbije bačeno oko 45 tona osiromašenog uranijuma.
– Osim jonizujućeg zračenja, kojem smo svi izloženi, kancerogeni agensi se nalaze i u hrani, vodi koju pijemo, vazduhu koji udišemo i mogu kod genetski predisponiranog deteta da doprinesu razvijanju maligne bolesti – rekao je Škorić.
On je napomenuo da u Srbiji postoji dovoljno kapaciteta za lečenje dece, ali da su uslovi za lečenje neadekvatni, s obzirom na to da je najveći problem kvalitet prostora gde pacijenti primaju terapiju.
Škorić je naveo da su u Srbiji izuzetni rezultati lečenja kancera kao što je akutna limfoblastna leukemija, izlečenje limfoma i negroblastoma, koje je više od 90 odsto.
On je dodao da je jenska terapija budućnost, ali da je za sada na nivou eksperimentalne terapije i ističe da je Srbiji hitno potrebna javna banka umbilikalne krvi, krvi iz pupčane vrpce i posteljice jer je to potencijalno spas za najteže bolesti.
Izvor: Blic
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Svetski dan zdravlja 2024 – moje zdravlje, moje pravo
Pravo na zdravlje jedno je od fundamentalnih prava svakog pojedinca širom sveta. To znači da bi trebalo da svako ima podjednako pravo na zdravstvenu zaštitu bez diskriminacije, ali i na...
Kako pokrenuti hormone koji čine da se osećamo srećnim?
Endorfin, serotonin i dopamin su tri glavna hormona koja dovode do osećaja sreće i zadovoljstva, a postoji nekoliko načina da se stimuliše njihovo lučenje. Faktori kao što su pravilna ishrana,...
Svetski dan spavanja 2024 – Pravo na kvalitetan san za svakog pojedinca
Ove godine je slogan Svetskog dana spavanja - Jednako pravo spavanja za globalno zdravlje! Cilj je da se ovim sloganom skrene pažnja na pravo svakog pojedinca na kvalitetan, redovan san,...
Doc. dr Branislava Teofilović: Doručak je najvažniji obrok – evo zašto deca ne bi trebalo da ga preskaču
Doručak je najvažniji obrok (obezbeđuje oko 20% dnevnih energetskih potreba) i igra ključnu ulogu u ishrani dece jer pruža organizmu potrebnu energiju za početak dana. Poželjno je da sadrži složene...
Nema komentara.