Volt Dizni i Tim Barton snimili su filmove o “Alisi u zemlji čuda”, Džeferson Erplejn posvetio joj je pesmu, a britanska Kraljevska pošta nedavno izdala niz maraka u njenu čast. “Alisa u zemlji čuda” ovog meseca slavi 150. rođendan, a čitaoci su i dalje opčinjeni njenom čarolijom, onom koju je…
“Alisa u zemlji čuda” ovog meseca slavi 150. rođendan, a čitaoci su i dalje opčinjeni njenom čarolijom, onom koju je bacio Luis Kerol kada je 1865. napisao najdraži klasik dečje književnosti, piše britanski “Telegraf”.
Maštoviti svet zečjih rupa, čarobnih kolača i tajnih vrata u 150 godina iznova oduševljava decu i odrasle širom sveta i nadahnjuje niz adaptacija.
Autor knjige “Alisine pustolovine: Luis Kerol u popularnoj kulturi”, profesor Vil Bruker sa univerziteta Kingston u Londonu, tvrdi da svaka generacija tumači tekst na način koji odražava aktualnu kulturu.
– U tridesetim godinama 20. veka to je bila psihoanaliza, u šezdesetim psihodelija, a u devedesetim pedofilija – kaže Bruker.
– Ono što se izvorno doživljavalo kao živopisna, radosna, otkačena dečja priča, ljudi su 30-ih godina počeli da analiziraju na frojdovski način i tražili su dublje značenje – objašnjava Bruker.
Prema njegovim rečima, 60-ih su čitaoci počeli da pretpostavljaju da je Kerol verovatno bio na nekim drogama, jer je priča o Alisi ličila na iskustva koja su imali korisnici LSD-a ili marihuane, te se smatralo da Kerol govori njihovim jezikom.
Slušajući stihove pesme “Beli zec” (White Rabbit) grupe “Džeferson”, teško je ne složiti s tim stavom, posle čega su došle 90-te i društvo je zahvatila moralna panika zbog pedofilije, jer je Kerol bio blizak prijatelj male devojčice, ćerke svog dobrog prijatelja.
Međutim, prema Kerolovom mišljenju, razne interpretacije imaju mnogo više veze sa savremenim razmišljanjima i idejama nego s viktorijanskom bajkom.
Luis Kerol, čije je pravo ime Čarls Lutvidž Dodgson (Charles Lutwidge Dodgson), prema rečima njegova prvog biografa, bio je moralan čovek, s čim se slaže i profesor Bruker.
Diznijev film iz 1951. bio je prvi u nizu, a poslednji je mračna verzija Tima Bartona iz 2010. godine, u kome su zastupljene video igre, tematski parkovi i brojni suveniri.
Izvor: Tanjug
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: KNJIGE
Kako uraditi domaći zadatak bez bitke u kući
Učitelj je rekao da je mom osmogodišnjem sinu za domaći dovoljno pola sata dnevno, ali je njemu redovno bio potreban jedan sat, pa i više od toga. Kukao je, žalio...
Knjiga „Kad stvari poljude“ u najužem izboru za Nagradu „Dušan Radović“
Zbirka pesama Dragane Mladenović Kad stvari poljude, u izdanju Kreativnog centra, našla se u najužem izboru za Nagradu Dušan Radović za 2023. godinu. Nagradu dodeljuje Biblioteka grada Beograda, a žiri,...
GABI, HRABRO SRCE BEOGRADA – knjiga o hrabroj keruši Gabi, izdavačke kuće Pčelica
Nakon ovog romana snimljen je i dokumentarni film sa svedočenjima autora, ali i učesnika događaja opisanih u knjizi GABI, HRABRO SRCE BEOGRADA. Autor Goran Marković otkrio nam je detalje o...
MOJA SRBIJA – promocija knjige Kreativnog centra u Biblioteci grada Beograda
O knjizi će govoriti: Simeon Marinković, autor knjige Moja Srbija u izdanju Kreativnog centra Smiljana Popov, novinarka, urednica TV emisijа Srbija za početnike i Beograd za početnike Aleksandar Saša Đorđević, vaspitač u vrtiću i osnivač klubića Moja...
Nema komentara.