Za početak treba otkriti šta decu navodi da rade ono što zabrinjava i nervira roditelje
Većina dece mlađe od šest godina ima neku ružnu naviku poput sisanja palca, grickanja noktiju i čupkanja kose, što je, objašnjava Žana Erdeljan, psiholog Predškolske ustanove „Radosno detinjstvo“ u Novom Sadu, sasvim normalna pojava.
– Mališani nisu ni svesni svojih ružnih navika, pa ne mogu ni da ih se oslobode bez pomoći odraslih, prvenstveno roditelja. Za početak treba otkriti šta decu navodi da rade ono što zabrinjava i nervira roditelje – objašnjava Žana Erdeljan.
Sisanje palca
Zahvaljujući ultrazvučnim snimcima, pouzdano se zna da bebe sisaju palac još u majčinom stomaku. Ovu naviku većina njih zadržava do šestog meseca jer ih na nju navodi nagon za sisanjem, ali ima dece koja ne uspevaju da prevaziđu ovu fazu. Ona do druge godine sisaju palac kad su gladna, uplašena i umorna i kada im je dosadno, ali ako se ova loša navika ne izgubi do četvrtog rođendana, treba potražiti stručnu pomoć. Najvažnije je utvrditi da li dete to radi zato što je nesigurno, uznemireno ili uplašeno.
– Problem je često posledica grešaka u vaspitanju i pogrešnog pristupa mališanima. Prezaštićeno dete nad kojim roditelji neprekidno bdiju i ne dozvoljavaju mu da išta učini samo zaključuju da je „dobro biti beba“ – objašnjava naša sagovornica i naglašava da opomene, pretnje, kazne i ponižavanje ne pomažu, naročito ako roditelji to rade pred nekim.
Naročito je kontraproduktivno mazanje prsta ljutom paprikom, gorkim, slanim i kiselim namirnicama i preparatima koji dete treba da odviknu od sisanja palca. Znatno je korisnije da se utvrdi zašto dete to radi i da mu se, u skladu s uzrokom, pomogne.
– Ako dete sisa palac zato što mu je dosadno, uposlite mu ručice, bilo igrom bilo nekim poslićem, a ako to radi zato što je nesigurno, pružite mu veću emocionalnu podršku.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: U vaspitavanju deteta važni trud, zainteresovanost i pažnja majke
O tome je govorila dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: "Kad pričamo o tome šta deci treba i kako ih treba podizati jako je važno da razgraničimo šta su potrebe, a...
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
Nema komentara.