Nova studija objavljena u časopisu JAMA Pediatrics otkriva da postoji još jedan način da se poveća udeo dojene dece – plaćanje dojenja.
Jedna od često isticanih prednosti dojenja jeste što je besplatno. Nema kupovine mlečne formule, flašica, sterilizatora… Priroda jednostavno sve radi sama.
Međutim, nisu svi troškovi novčani, što dobro znaju mame koje su dojile. Dojenje traži energiju i vreme, a za zaposlene žene, istrajavanje u dojenju često može uticati na karijeru i finansijsko stanje porodice.
Ovi “skriveni troškovi” dojenja mogu se okriviti za relativno nizak udeo majčinog mleka u ishrani beba širom sveta. Naime, izveštaj Svetske zdravstvene organizacije za 2017. pokazuje da nijedna država na svetu ne ispunjava preporučene standarde kada je dojenje u pitanju.
Promovisanje dojenja čini se na razne načine već dugi niz godina, ali rezultati tih kampanja nisu baš ohrabrujući. Međutim, nova studija objavljena u časopisu JAMA Pediatrics otkriva da postoji još jedan način da se poveća udeo dojene dece – plaćanje dojenja.
U istraživanju su naučnici pokušali da utvrde šta bi se desilo kada bi u oblastima u kojima ne procenat dojene dece manji od 40% majkama bilo plaćano da doje svoje bebe. Preko 10.000 majki iz Engleske dobilo je sledeću ponudu – ako svoju bebu budete isključivo dojile, nagradić ih vaučerima od 50$ za kupovinu potrepština za bebe. Ispostavilo se da je finansijski podsticaj bio delotvoran – plaćanje dojenja dovelo je do porasta broja dojenih beba.
Kako kažu autori studije, dojenje je naročito slabo rasprostranjeno mešu siromašnim stanovništvom bogatih zemalja, koje imaju dovoljno novca da na ovaj način utiču na način ishrane beba.
Francuska je još jedna zemlja koja uspešno koristi finansijski podsticaj kako bi promovisala dojenje, nudeći majkama koje doje plaćeni odmor.
Slični su rezultati i istraživanja sprovedenog u Portoriku, gde su “bonusi” za dojenje značajno povećali procenat majki koje doje tokom prvih šest meseci bebinog života.
Dojenje jeste značajno za društvo, jer se dojena deca manje razboljevaju i manje pate od hroničnih zdravstvenih problema. Procena Svetske zdravstvene organizacije je da bi povećanje stope dojenja moglo spasiti 520.000 dečjih života godišnje i doneti uštedu od 300 milijardi dolara u sledećoj deceniji u troškovima lečenja.
Izvor: Detinjarije.com
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: BEBOLOGIJA
Zašto bebe prestanu da plaču čim roditelji ustanu
Novorođene bebe mrze kad mama i tata sede. Ili leže. Ponašaju se kao mali tirani, surovi fitnes instruktori, drilujući roditelje tako da sve vreme budu u stanju pripravnosti, spremni da...
Nega pupka kod novorođene bebe – saveti pedijatra
Kako izgleda nega pupka kod novorođene bebe? Pupčani patrljak mora biti suv i čist. Najvažnije je sačekati da otpadne sam od sebe, a to se uglavnom dešava 15 do 20...
Danas je Svetski dan prevremeno rođenih beba: Doktor o glavnim uzrocima i posledicama
Svake godine 17. novembra obeležava se širom sveta kako bi se podigla svest o prevremenom rođenju i zabrinutost za prevremeno rođene bebe i probleme sa kojima se suočavaju njihovi roditelji....
Malo je falilo da se porodi u kolima: Tata Uglješa pozvao policiju, zahvaljujući njima stigli u porodilište
Aleksandra Nikolić iz Jajinaca umalo se jutros porodila u kolima, da se njen suprug Uglješa nije setio i pozvao policiju u pomoć. Kako je za Telegraf.rs ispričao ponosni suprug i...
Kako je ovo moguće? Dojenje je najjeftinija prehrana! U zapadnoj Evropi porodiljsko traje 3 meseca. Niko da se reši pravi problem, ovo je zamlaćivanje.