Arhetipski vrednu sliku Deda Mraza neko je izvadio iz našeg kolektivnog nesvesnog i oskrnavio je, napravivši milione jeftinih, besmislenih kopija
I, evo sada miliona Deda Mrazeva, poput prednovogodišnje epidemije, eno ih na trgovima, ispred restorana, po tržnim centrima – svuda gde se može potrošiti novac
Deda Mraz, ili Božić Bata, ili Santa Klaus, Per Noel, Ded Moroz, kako god, i kako gde – više ne postoji. I više ga ne bi trebalo pisati velikim početnim slovima, jer se pretvorio u zajedničku imenicu. Takoreći u stvar. Izgubio je dušu, izgubio je svoje jedinstveno biće i razmnožio se u neverovatnom broju primeraka, pa je počeo da liči i na one groteskne plišane Diznijeve junake, koji svuda po svetu, preko čitave godine, šetaju ulicama i plažama, reklamirajući koješta i nudeći koješta.
Deda Mraz je kloniran, uništena je njegova tajna. Proteran je sa Severnog pola i oduzete su mu kočije i irvasi. Proteran je iz stvarnosti, a zauzimao je tako malo, tek desetak dana oko Nove godine, opstavši samo u pričama, među koricama slikovnica i knjiga, koje autore projekta „Kako prodati Deda Mraza“ svejedno ne zanimaju. Što se njih tiče, u pričama, u knjigama – može da postoji. Ali, priče su sada izgubile uverljivost, te se pod hitno moraju smestiti u daleku prošlost i ponuditi deci u izmenjenoj verziji, kao bajka: Bio jednom jedan Deda Mraz, pravi Deda Mraz, i živeo je na dalekom Severu. Leteo je kočijama po celom svetu i nosio deci poklone. Posle su ga klonirali, a on se naljutio na čitav ljudski rod, ali ne i na decu, i povukao se u neku pećinu. Otad ga više niko nikada nije video.
“Arhetipski vrednu sliku Deda Mraza neko je izvadio iz našeg kolektivnog nesvesnog i oskrnavio je, napravivši milione jeftinih, besmislenih kopija”
I, evo sada miliona Deda Mrazeva, poput prednovogodišnje epidemije, eno ih na ulicama i trgovima, ispred prodavnica, restorana, po tržnim centrima, ispred menjačnica – svuda gde se može potrošiti novac. Eno ih u službi jednog novog potrošačkog društva koje je odbacilo duhovnost i prigrlilo banalnost.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ŽIVOTARIJE
Raša Popov dao odgovor na pitanje – koliko je važna deci igra?
Da je igra jedan od glavnih i najvažnijih "obaveza" svakog deteta, to nam je poznato. Međutim, slobodna igra je nešto što se sve ređe viđa i postaje polako potisnuta od...
Zamislite sobu sa šestoro malenih junaka i šestoro jutros prestravljenih pa potom najsrećnijih i najzahvalnijih majki/očeva
Kada radite jedan od ubedljivo najstresnijih poslova na svetu kao što je to dečija anesteziologija i svaki dan stojite na tankoj liniji između nekog detinjeg života ili smrti morate naći...
Pažnja, pažnja! Konačno je iz štampe izašao prvi Rečnik detinjih reči i izraza
Nakon punih sedam godina otkako smo na Detinjarijama počeli skupljati detinje jezičke genijalne pronalaske – konačno je iz štampe izašao prvi Rečnik detinjih reči i izraza vratolomnog podnaslova Srpskiričarska rečorčica....
Zbog čega je toliko važno PUTOVATI s decom
Skoro svako može, s vremena na vreme, da svojoj porodici to priušti. Ali, nažalost, znam mnogo, baš mnogo ljudi koji ne putuju. I najčešći razlog zapravo uopšte nije nedostatak novca,...
Nema komentara.