Primećeno je da ona deca koja se nisu igrala dovoljno sa drugom decom, sa kojom su roditelji uvek iskreno komunicirali, nemaju razvijenu ovu sposobnost čitanja skrivenih signala
Većina ljudi voli da komunicira sa onima koji svoje poruke upućuju otvoreno i direktno bez obzira na to da li su pozitivne ili negativne. U direktnoj i iskrenoj komunikaciji ljudi se osećaju sigurno zato što znaju šta drugi misli, jer uvek upućuje jasnu poruku.
Drugi tip komunikacije je onaj u kojem drugi komunicira indirektno, nejasno, najčešće tako što istovremeno upućuje dve poruke. Pored one očigledne poruke, postoji i ona druga koja je nagoveštena, prikrivena, neverbalna ili implicitna. Upravo ta druga poruka najčešće sadrži ono što se zapravo poručuje. Tako dolazimo do situacije u kojoj se jedno kaže, a drugo poručuje.
Iako bi bilo idealno da ljudi uvek govore samo ono što misle, malo je verovatno da će ljudi da odustanu od dvosmislene komunikacije. Glavni razlog za to je što ova vrsta komunikacije donosi neku dobit. Na primer, na taj način je moguće da se izbegne konflikt sa nekom osobom, jer je moguće istovremeno da joj se nešto poručuje, a da se tvrdi da joj se to ne poručuje. Iz tog razloga je dvosmislena komunikacija veoma zastupljena u svakodnevnim životnim situacijama. Možemo da primetimo da što je veći stepen civilizovanosti neke zajednice, to njeni pripadnici više izbegavaju otvorene konflikte, tako da je i veći raskorak između izgovorenog i onoga što se zaista poručuje.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Blagostanje je neobjašnjiv osećaj ali ga prepoznate kad ga vidite – Erih From
Na pitanje šta smatra mentalnim zdravljem, From je odgovorio: "Ono što ja smatram mentalnim zdravljem bojim se da se razlikuje od onoga što mnogi drugi psihijatri ili psiholozi misle da...
Danijela Budiša Ubović: Psihološka zavisnost od roditelja – snažno osećanje dužnosti drži decu uz roditelje
Psihološka zavisnost od roditelja u velikoj meri može uticati na donošenje odluka u životu pojedinca koji bi trebalo da živi svoj život i oblikuje ga kako misli da treba pa...
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Danijela Budiša-Ubović: ‘Radovi u toku’ – značajna faza u procesu samospoznaje
Svaki pojedinac prolazi kroz sopstvene faze i procese samospoznaje - kao jednog značajnog puta do svoje prave prirode, do spoznaje svojih osećanja i načina na koji ćemo se sa njima...
Nema komentara.