Doktorka Ana Đorđević, molekularni biolog, o kvalitetu hrane i razlozima zašto se povećava broj osoba sa viškom kilograma. Fruktoza je štetnija po zdravlje od glukoze
Naši daleki preci, zahvaljujući tome što su češće bili gladni nego siti, preneli su nam u nasleđe “štedljivi gen”. Njegova uloga je bila da “skladišti” masti u organizmu da bi čovek imao “rezerve” kada nastupe oskudica i glad. To je jedan od razloga zašto u sadašnjim generacijama gotovo svako drugi ima višak kilograma. Jer, ne samo što smo genetski predodređeni da nagomilavamo masno tkivo, nego i živimo u izobilju hrane.
U intervjuu za “Večernje novosti”, dr Ana Đorđević, molekularni biolog Instituta za biološka istraživanja “Siniša Stanković”, kaže da je, osim pomenute genetike, za epidemiju gojaznosti, koja pogađa veći deo razvijenog sveta, odgovorna i fruktoza, kojom se obogaćuje ukus mnogobrojnih industrijskih namirnica:
– Prethodnih decenija primećeno je da se upotreba fruktoze u industrijskim namirnicama poklapa s pojavom epidemije gojaznosti. Zato smo sproveli istraživanje na miševima i pacovima i utvrdili da ishrana bogata ovom vrstom šećera ne samo što uzrokuje povećanje telesne težine, nego je i direktno povezana s pojavom dijabetesa, hipertenzije, povećanih masnoća u krvi i kardiovaskularnih bolesti. Tačnije, onog stanja koje se u savremenoj medicini naziva metabolički sindrom.
* Zar fruktoza nije šećer koji se dobija iz voća, koje je zdravo za ishranu?
– Kada jedemo voće, na primer bananu, pomorandžu ili jabuku, osim fruktoze u organizam unosimo i dijetalna vlakna, pa organizam brzo oseti sitost. Nevolja nastaje kada se konzumira samo fruktoza koja se koristi u tečnom obliku ili kao sirup u industriji. U takvom stanju ona se u organizam unosi u mnogo većim količinama i utiče na pojavu gojaznosti. Fruktoza je vrlo jeftina sirovina i značajno doprinosi boljem ukusu namirnica, zbog čega se masovno koristi.
“LAJT” PROIZVODI PUNI ŠEĆERA*
Zbog čega je došlo do masovne upotrebe fruktoze u proizvodnji hrane?
– Razlog tome je što su masti bile okrivljene da su veoma štetne za zdravlje, pre svega srca i krvnih sudova. Zato su proizvođači hrane počeli da “vade” masnoće iz hrane, a da bi zadržali ukus, počeli su da jee obogaćuju fruktozom. Jer kada recimo jogurt sadrži nula odsto mlečne masti, on ne može da ima dobar ukus, pa se zato se on postiže šećerima. Obično su svi “lajt” proizvodi siromašni masnoćama, ali su zato obogaćeni štetnim zaslađivačima.
* U koje namirnice se dodaje fruktozni sirup?
– Njime se obogaćuju gazirana pića, sokovi, kečap, suhomesnati specijaliteti i mnoga druga hrana. Obično na našim proizvodima piše da sadrže šećere, ali vrlo je bitna specifikacija tih šećera. Tako se na pojednim proizvodima odnedavno može pročitati “visokofruktozni kukuruzni sirup”. To znači da često konzumiranje ovih namirnica može da vodi u gojaznost.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: KULTURA ISHRANE
Prijavite se za novi besplatan vebinar “Šta nam jedu deca?”
Portal Detinjarije već 10 godina aktivno se bavi promocijom zdravije ishrane dece, a kroz časopis i radionice Kuvajmo s decom, sa našim gastro urednikom Nenadom Gladićem – Lepim Brkom, podstičemo...
Prijavite se za besplatan vebinar “Šta nam jedu deca?”
Portal Detinjarije već 10 godina aktivno se bavi promocijom zdravije ishrane dece, a kroz časopis i radionice Kuvajmo s decom, sa našim gastro urednikom Nenadom Gladićem - Lepim Brkom, podstičemo...
Kako smo u našoj kući rešili problem probirljivosti u jelu
Piše: Željka Kurjački Stanić, psiholog i psihoterapeut Pre nego što sam dobila decu, naravno, imala sam samopouzdanje i roditeljsko umeće i mudrost jer sam kao psiholog i kao neko ko...
Dr Perišić: Pileća džigerica zdrava za decu, ostale pune teških metala
Pojedini nutricionisti pileću džigericu nazivaju čak i otrovom zbog visokog sadržaj holesterola i masti, dok oni starijeg kova tvrde da je odlična za krvnu sliku i da je treba davati...
Nema komentara.