Najčešće prepisivani lekovi deci, u poslednje tri godine bili su antibiotici, a istraživanja pokazuju da čak 50 odsto tih antibiotika nije bilo neophodno u terapiji. “Ovakav vid zloupotrebe antibiotika, kao i često propisivanje antibiotika širokog spektra dovodi do pojave bakterijske rezistencije, koji nije samo problem u Srbiji, već je…
“Ovakav vid zloupotrebe antibiotika, kao i često propisivanje antibiotika širokog spektra dovodi do pojave bakterijske rezistencije, koji nije samo problem u Srbiji, već je globalni problem”, rekla je dr Bojana Božić iz Instituta za farmakologiju.
Ona je, predstavljajući rezultate istraživanja “Upotreba antibiotika u pedijatriji 2011-2013” na Medicinskom fakultetu rekla da se Srbija, u odnosu na evropske zemlje, po propisivanju antibiotika nalazi na ubedljivo prvom mestu.
Stopa prepisanih antibiotika (godišnje na 1.000 mališana) u 2013. godini je bila 1.365, dok je, recimo, u Holandiji stopa bila 282, Švedskoj 353, Danskoj 385, Velikoj Britaniji 511, Estoniji 616, Irskoj 621, Nemačkoj 695, Italiji 1.151.
Dr Božić kaže da je u našoj populaciji najviše prepisanih antibiotika bilo za uzrast od dva do 23 meseca starosti, da je najčešće prepisivan antibiotik bio “amoksicilin” – u 33 odsto slučajeva.
“Svako drugo dete u Srbiji je primilo makar jedan antibiotik tokom godine, dok je svako peto primilo tri ili više antibiotika”, naglašava dr Božić, i dodaje da se povećano prepisivanje antibiotika zapaža tokom zimskih dana, od oktobra do marta kada su u porastu virusne infekcije, što je još jedan pokazatelje neracionalne primene antibiotika.
“Najčešće indikacije za terapiju antibioticima kod dece bile su akutno zapaljenje krajnika, zapaljenje srednjeg uva, akutni bronchitis”, pojašnjava ona, i dodaje da se prema poslednjim smernicama “Nacionalnog vodiča upotrebe antibiotika” ta vrsta terapije ne savetuje u slučaju akutnog bronhitisa i tonzilofaringitisa.
Autorka istraživanja je dodala da posebno zabrinjava česta upotreba antibiotika – hinolona za decu od rodenja do navršenog prvog meseca, s obzirom na to da se, kako kaže, zna da hinoloni mogu dovesti do oštećenja hrskavice i zglobova i jedina opravdana indikacija za prepisivanje su životno ugrožavajuća stanja.
Dr Božić naglašava da bi bolje praćenje smernica predloženih od Evropskog nadzora za antibiotsku potrošnju i postojanje Protokola posebno kreiranog za pedijatrijsku populaciju, doprinelo znatno racionalnijoj propisivačkoj praksi.
(Mondo)
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Zagrljaj je biološka potreba usađena u naš kod
Danas se brzo živi. Sat diktira dan, često protrčavamo jedni pored drugih i ne stižemo da zaustavimo vreme i zagrlimo se rasterećeno osećajući potpunu lekovitost zagrljaja. Deca uz zagrljaj rastu...
Baštovanstvo u školama u Holandiji – praktična nastava za celokupno zdravlje deteta
Prednost učenja kroz praksu i prave, primenjive primere, sigurno je najbolji način da deca zaista usvoje znanje. Primenjivanjem stečenog znanja i učenjem kroz praksu deca će lakše savladati gradivo, ali...
Svetski dan zdravlja 2024 – moje zdravlje, moje pravo
Od svog osnivanja na Prvoj zdravstvenoj skupštini 1948. godine, i od stupanja na snagu 1950. godine, proslava Svetskog dana zdravlja ima za cilj stvaranje svesti o određenoj zdravstvenoj oblasti koja...
Kako pokrenuti hormone koji čine da se osećamo srećnim?
Endorfin, serotonin i dopamin su tri glavna hormona koja dovode do osećaja sreće i zadovoljstva, a postoji nekoliko načina da se stimuliše njihovo lučenje. Faktori kao što su pravilna ishrana,...
Nema komentara.