Kada danas kupujemo za decu, sve je podeljeno na ženske i muške boje, i većina nas veruje da je oduvek bilo tako. Zapravo, ružičasti svet princeza jedva da je postojao pre 90-ih, a igračke su danas mnogo više podeljena prema polovima nego što su bile pre pedeset godina, kada su…
Istražujući reklame za igračke, ona je zaključila da je, čak onda kada je u 20. veku reklamiranje igračaka bilo najviše razdvojeno po polovima, i dalje polovina igračaka reklamirana kao rodno neutralna. Danas, situacija je mnogo gora – nedavna studija sociologa Kerol Oster i Kler Mensbah otkrila je da su sve igračke koje se prodaju u Dizni internet prodavnici eksplicitno označene kao muške ili ženske. Iako je tu bilo mnogo igračaka koje bi mogle zanimati oba pola, opcija “za dečake i za devojčice” nije postojala.
Ne može se reći da ni u prošlosti igračke nisu bile prožete rodnim stereotipima. U periodu između dva svetska rata, devojčicama su najviše nuđene igračke u vezi sa domaćinstvom i gajenjem dece, što ih je pripremalo za život posvećen domu i porodici. S druge strane, dečaci su putem igračaka pripremani za rad u industrijskom društvu – da budu inženjeri i graditelji.
Ipak, 70-ih je došlo do ublažavanja podela kad su igračke u pitanju. Na tržištu rada bilo je sve više žena, feminizam je bio sve glasniji, i igranje na kartu rodnih stereotipa postalo je rizična strategija. U katalogu robne kuće Sirs (Sears) iz 1975. manje od 2% igračaka su izričito reklamirane kao muške ili ženske. To je bilo i vreme kada su mnoge reklame otvoreno dovodile u pitanje ove stereotipe – dečaci su prikazivani kako se igraju sa aparatima za domaćinstvo a devojčice kako sklapaju, majstorišu, u ulogama lekara i naučnica.
Mada je nejednakost polova nastavila da se smanjuje od 70-ih do 90-ih, sa igračkama se desilo suprotno. Kada su 1984. godine olabavljeni propisi u vezi sa sadržajem dečijih programa, industrija igračaka odjednom je imala punu slobodu da stvara programe kojima će reklamirati svoje proizvode, a pol je postao sve važniji faktor u oblikovanju ovih emisija i igračaka koje su one reklamirale. Samo 20 godina nakon dečaka sa usisivačima i devojčica sa bušilicama, opet je polovina Sirsovog kataloga bila podeljena prema polu, kao i između dva rata.
Marketing sa kraja veka je, doduše, bio manje otvoreno seksistički, i služio se više suptilnim porukama, poput boja, i junaka iz mašte – princeza i akcionih heroja. Mada su junaci i dalje bili stereotipni – moćni i vešti mačo muškarci i pasivne i trpeljive žene – seksizam ovih poruka zamaskiralo je lepo novo pakovanje. “Mala domaćica” iz 50-ih pretvorena je u “malu princezu” današnjice.
Ne mora biti ovako, podseća Elizabet Svit. Tržište ne mora biti podeljeno na osnovu pola, već i prema interesovanjima ili uzrastima. Ona smatra da insistiranje na podeli prema polu dolazi sa vrha, jer nema dokaza da su u pitanju zahtevi potrošača. Ipak, posredi su i društvene promene koje su od feminizma stigle ka stavu da žene imaju pravo da biraju, te da danas mogu biti sve što požele, pa i domaćice. Na ćalost, na kraju se ta filozofija, upakovana u ambalažu od igračaka, svodi na poruku da “devojčice mogu postati bilo šta, sve dok je to u vezi sa pasivnošću i fizičkim izgledom,” upozorava ona.
Mada oni koji brane ovaj novi status kvo tvrde da je današnja raznolikost bolja od ukidanja izbora i prisiljavanja dece da budu androgine mašine koje se igraju neutralnim dosadnim igračkama, Elizabet Svit podseća da su igračke iz 70-ih, time što su bile rodno neutralne, zapravo deci nudile daleko više mogućnosti izbora. Deca su tako mogla da istražuju i razvijaju svoja raznovrsna interesovanja i veštine, bez diktata rodnih stereotipa. “A nije li to ono što želimo za njih?” zapitala je na kraju.
Izvor: The Atlantic
Priredila: Jovana Papan
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: IGRAČKARIJE
Može i bez telefona! Igračke koje drže pažnju čak i na dugim putovanjima
Previše se, tokom raznih situacija koje predviđaju čekanje, oslanjamo na telefone kao animatore dece. Znamo da to loše utiče na njih a opet nekako budu najlakše rešenje. Hajde da pokušamo...
Provedite praznike igrajući se sa decom jer to je za njih najvažnije!
Dani porodične radosti, druženja i zajedništva su ono što simbolizuje praznična okupljanja. Nastupajući period obiluje praznicima i verovanjima koji u svojoj simbolici imaju za cilj da se porodične vrednosti istaknu...
Klikeri, lastiš, žmurke, ledeni čika: Dečije igre koje su danas potpuno zaboravljene
Luka je tinejdžer i voli da igra Soni i igrice na telefonu. Za razliku od Luke, njegov tata 42-godišnji Slobodan Pavelkić i dalje zna šta su naftaši, mesečari, porculanci, mermerci,...
Britansko istraživanje: Dete za mesec izgubi interesovanje za novu igračku
Istraživanje koje je sprovela fondacija The British Heart otkrilo je koliko vremena treba deci da im potpuno dosadi nova igračka. Fondacija The British Heart je obavila anketu u Velikoj Britaniji,...
Nema komentara.