On žali zbog što su bajke, tokom vremena, toliko degradirane dok nisu smatrane samo prikladnim za malu decu i dodaje da ne voli priču koja morališe.
Britanski „Telegraf“ nedavno je ponovo objavio intervju sa autorom „Gospodara prstenova“ i „Hobita“ Dž.. R. R. Tolkinom (1892 – 1973) iz 22. marta 1968. godine.
U njemu list navodi sa kojim delom Srednje zemlje se Balkan može uporediti, dok Tolkin priča kako je i gde nažvrljao prvu rečenicu „Hobita“…
„Pauci su posebna vrsta užasa u severnim zemljama“, rekao je tada 76-godišnji Tolkin na početku intervjua, pričajući o Šelobi koja se jednog dana i pored svoje snage povuče pred običnim baštovanom. Kako je rekao, ženska čudovišta nisu ništa manje smrtonosnija od muških, ali ona je drugačija jer je stvorenje koje „isisava, davi i zarobljava“.
– Kada vas Džon Ronald Reuel Tolkin vodi u garažu koja mu služi kao biblioteka, on vas vodi u magiju i legendu Srednje zemlje – kazivano je u „Telegrafu“. – Međutim, to nije obična garaža već pećina puna čuda. Doduše, da nije njega, tako nagurana između profesorove kuće i kuće koja je odmah pored, u predgrađu Oksforda, bila bi najobičnija soba.
Kako kažu, ljubitelji njegovih priča su uglavnom intelektualci, ali mu pišu i domaćice iz Vinipega, naučnici iz Vomere, i pop pevači iz Las Vegasa, dok se u londonskim pabovima raspravlja o njegovim delima. On je takođe literarni opijat za hipike koji njegova dela nose na svoja putovanja, od San Franciska do Istanbula i Nepala.
– Nikada nisam razmišljao o komercijalnoj publikaciji kada sam tamo, u tridesetim, napisao “Hobita“ – govorio je Tolkin, a sve je počelo kada je, kako bi zaradio nešto dodatnog novca, čitao ispitne hartije svojih studenata. -To je bila agonija. Jedna od tragedija profesora koji su slabo plaćeni je da moraju da rade fizičke poslove. Taj profesor očekuje da održi određenu poziciju i pošalje decu u dobre škole. Jednog dana sam na praznom delu papira sa nečijeg ispita nažvrljao: “U rupi u zemlji živeo je hobit”.
„Hobit“ nije odmah postao bestseler, ali su čitaoci bili fascinirani Srednjom zemljom i iz izdavačke kuće su tražili nastavak. Tolkin je onda ponudio „Silmarilion“, sagu o počecima vilovnjaka i ljudi koju je počeo još 1916. godine. Međutim, odbili su je kao previše “mračnu i keltsku“. I pre Hobita je razmišljao o radu na rukopisu “Gospodara prstenova“, sa Bilbovim nećakom Frodom kao glavnim likom i moćnim čarobnjakom Gandalfom. Tokom narednih 14 godina, rukopis je polako dobijao oblik. Ser Stenli Unvin kaže da su prva dva dela stigla 1954. godine i odmah se mogla shvatiti veličina i trajna vrednost ovog dela: svako ko izmisli čitav jezik shvata da on mora da ima održiv habitat i istoriju u kojoj može da se razvija, što je Tolkin i uradio.
U „Telegrafu“ su komentarisali da je Tolkinova Srednja zemlja ljudima, istorijom i jezicima duhovno povezana sa severno-istočnom Evropom:
– Ali širi se i na jug, kako bi uključila zemlje u kojima ljudi tamne kože jašu u bitku na zverima nazvanim olifanti, kao i na istok u zli Mordor koji bi, grubo gledano, bio Balkan.
Tolkin je izjavio da „Gospodar prstenova“ nema nikakvo preneseno značenje:
– Knjiga nije ni o čemu osim sama o sebi. Nema ni alegoričnih, niti moralnih, religioznih i političkih namera. Nije o modernim ratovima, hidrogenskim bombama i moj glavni negativac nije Hitler.
Neki su kritikovali „Gospodara prstenova“ jer nema religije, međutim, Tolkin je to negirao.
– Naravno da postoji Bog u “Gospodaru prstenova“. To je period pre hrišćanstva, ali je monoteistički svet – izjavio je, usledilo je pitanje ko je Bog u Srednjoj zemlji. – Pa prsten, naravno. Knjiga je o svetu koji je Bog stvorio, stvarnom svetu na ovoj planeti.
Mapa, kalendar i porodično drvo
On žali zbog što su bajke, tokom vremena, toliko degradirane dok nisu smatrane samo prikladnim za malu decu i dodaje da ne voli priču koja morališe.
– Kao dete nisam mogao da podnesem Hans Kristijan Andersena i ne mogu ni sada da ga podnesem – govorio je Tolkin. – Uverljiva bajka mora da namerno bude praktična. Morate imati mapu, bez obzira koliko ona bila gruba, inače ćete lutati okolo. U „Gospodaru prstenova” nikada nisam naterao bilo koga ide dalje nego što je mogao tog dana.
Navodi da bi stvaranje hobita bez kalendara i porodičnog drveta bilo kao ostaviti ga bez kože.
– Napravio sam ih naučnim metodama. Moraju biti kompletni i organizovani najmanje kao istorija vilovnjaka.
Izvor: Dnevnik.rs
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: STVARAOCI ZA DECU
Na današnji dan Hans Kristijan Andersen objavio prvu knjigu bajki
DANSKI pisac Hans Kristijan Andersen (1805‒1875) jedan je od najpoznatijih pisaca bajki svih vremena. Njegove priče prevedene su na više od 125 jezika, a među najpoznatijima su "Carevo novo odelo",...
“Deci su potrebne realne bajke”: Na današnji dan je rođena Astrid Lindgren
„Dete se rađa ni loše, ni dobro. Ko određuje, da li će ono biti otvoreno i dobro ili bezosećajni, nasilni usamljeni vuk? To smo mi, njegovi roditelji - ljudi koji...
Biljana Mihajlović, ilustratorka: “Neizmerna je sreća raditi ono što voliš”
Kako si počela da se baviš ilustracijom? Crtam oduvek. Od 2014. godine sam radila za inostrano tržiste preko različitih platformi, ali pravim početkom smatram svoj rad u dečijem časopisu „Hajmo...
Ljubivoje Ršumović: Sve se formira u detinjstvu, najčešće naši vlastodršci to ne razumeju
Pesnik, pozorišni i televizijski autor za decu Ljubivoje Ršumović za Tanjug ističe da u današnje surovo vreme u kome se dešavaju mnoge zastrašujuće situacije, roditelji uvek moraju da budu ikona...
Nema komentara.