Retko kad razmišljamo o načinu na koji razgovaramo sa decom, kao i o formulisanju pitanja. Međutim, ukoliko to što govorimo ne daje rezultate, a na pitanja koja postavljamo ne dobijamo odgovore, vreme je za promenu.
Možda niste razmišljali o pitanju „zašto“ na ovaj način, ali kroz nekoliko primera biće vam jasno zašto ga treba izbegavati. Kada neku osobu, a posebno dete, pitamo – „Zašto se tako ponašaš?“ ili „Zašto ne uradiš domaći, ne središ sobu…?“ ili „Zašto večito kasniš?“ ili „Zašto me ne slušaš? – ona to pitanje doživljava kao „napad“ (posebno ako se postavljaju jedno za drugim), i ima potrebu da se opravda i odbrani. Na pitanje „Zašto?“ svaki odgovor počinje sa „Zato što…“, a što ga češće postavljamo to će odgovori, tačnije opravdanja, biti sve kraći pa ćemo na kraju dobijati samo „Zato!“
Pored toga što ćemo dobiti samo opravdavanje, ali ne i odgovor koji nas zanima, istovremeno ćemo kod deteta izazvati loš osećaj, zato što „mora da se brani i pravda“. Još kada su to tzv. opšta pitanja – Zašto to radiš, Zašto me nerviraš, Zašto to već jednom ne obaviš – dete i ne zna šta ga tačno pitamo, pa će biti ili zbunjeno ili frustrirano.
Kada se u vezi sa nekom temom (učenje, škola, domaći, spremanje sobe, kašnjenje…), poveže loša emocija, ona će se kod deteta, ali i bilo koje druge osobe, javljati svaki put kada se pokrene ta tema. Takođe, ovako formulisana pitanja kriju i brojne pretpostavke o osobi – da ona uvek kasni, da nikad ne radi to što joj se kaže, da ne sluša – što će samo pojačati negativan osećaj, ali i uticati na kreiranje mišljenja o samoj sebi.
Kako onda postavljati pitanja?
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Danijela Budiša-Ubović: ‘Radovi u toku’ – značajna faza u procesu samospoznaje
Svaki pojedinac prolazi kroz sopstvene faze i procese samospoznaje - kao jednog značajnog puta do svoje prave prirode, do spoznaje svojih osećanja i načina na koji ćemo se sa njima...
Ranko Rajović: Škola ne služi da deca nauče matematiku i fiziku, već da razviju kompletnu ličnost
O nedostatku empatije kod dece Ranko Rajović je govorio u podkastu “Agelast” sa autorom i voditeljem Galebom Nikačevićem. “Kad imaju problem sa empatijom, oni se ne snalaze. Oni reaguju drugačije,...
Ti si blistava zvezda, ali ponašanje ti je nepovoljno
Sa ciljem da se prepozna i na što bolji način razreši situacija u kojoj je, kako kaže autorka, razgovor besmislen, Štefani Štal savetuje sledeće: Nažalost, ima situacija u kojima ni...
Nema komentara.