Tajna zvana tinejdžer ima milion svojih podtajni i svaki put kada vam se čini da ste dokučili suštinu komunikacije sa korisnikom-tinejdžerom, pojavi se još jedna sumnja, upakovana u neki novi potez ili novu izjavu.
Ako se sve date komponente poklope, dobićemo biblioteku – omiljeno mesto okupljanja tinejdžera.
Na putu upoznavanja sa ovom grupom korisnika autor ovih redova je nailazila na mnogo situacija u njihovom ponašanju i prihvatanju biblioteke kao nečeg što ipak može da bude dobra stvar. Od njih bibliotekar u principu ne zna šta da očekuje. Od situacije kada na jedvite jade, uz hiljadu argumenata izrečenih njihovim jezikom uspete da im „utrapite“ knjigu i ubedite ih da je pročitaju, do predivnih momenata kada ih molite da izađu iz biblioteke, jer je odavno prošlo radno vreme i vi ste mrtvi umorni. Nesigurnost, karakteristična za tinejdžerske godine i potreba za stalnim preispitivanjem i želja, i izazova, i snova, i svega što ih se tiče i o čemu razmišljaju, dovodi do neočekivanih reakcija kada je korišćenje bibliotečkih usluga u pitanju. Poveća grupa tinejdžera nerado dolazi u biblioteku i sa slabašnom željom i interesovanjem pozajmljuje jedino lektiru, ne interesujući se za druge bibliotečke usluge. Ipak, postoji i ona druga grupa tinejdžera, koja oberučke prihvata osmišljene usluge namenjene njima, i stalno razvijajući svoju kreativnosti, predlaže nove ideje.
Tajna zvana tinejdžer ima milion svojih podtajni i svaki put kada vam se čini da ste dokučili suštinu komunikacije sa korisnikom-tinejdžerom, pojavi se još jedna sumnja, upakovana u neki novi potez ili novu izjavu.
Bibliotekar koji radi sa tinejdžerima, bilo onim mlađim, a pre svega sa srednjoškolcima, ako želi da ta grupa korisnika često posećuje biblioteku i koristi njene usluge, treba da ima sledeće osobine:
• bibliotekar „drug“ tinejdžera korisnika – insistira na dobrom pristupu mladom korisniku, razgovara s njim, trudi se da koristi njegov rečnik, zna da ga sasluša
• bibliotekar „učitelj“ tinejdžera korisnika – trudi se da svaki put da maksimum od sebe i da pronađe pravu informaciju kada mladom korisniku „prigusti“ u rešavanju školskih zadataka
• bibliotekar „ćale/keva“ tinejdžera korisnika – na pravi način prezentovana roditeljska umeća, bez doze popovanja, mogu da dovedu do dobre komunikacije na relaciji tinejdžer-bibliotekar
Ove tri stavke u komunikaciji tinejdžera i bibliotekara baziraju se, pre svega, na jednoj činjenici – slušanju. Naime, veoma je važno da bibliotekar ume da sasluša mladog korisnika, da stupi u dublji razgovor s njim, da mu da do znanja da je zainteresovan za njegov problem i da može da nađe vremena da ga sasluša i da mu pomogne, da je uvek tu da pronađe pravu informaciju i da je uvek tu da pokuša da pomogne da se realizuje dobra ideja, koja je u skladu sa nekim od usluga biblioteke.
Odlomak iz knjige “Radionica osmeha” Elizabete Geogiev
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: KNJIGE
Tihana Lipovec Fraculj: Asertivnost je veština koja je korisna i deci i odraslima
Asertivnost je pojam koji potiče od engleske reči assertive, što znači uporan, samouveren, samosvestan. O tome kako se razvija i zašto je važan za život pričali smo sa autorkom knjige...
Kako uraditi domaći zadatak bez bitke u kući
Učitelj je rekao da je mom osmogodišnjem sinu za domaći dovoljno pola sata dnevno, ali je njemu redovno bio potreban jedan sat, pa i više od toga. Kukao je, žalio...
Knjiga „Kad stvari poljude“ u najužem izboru za Nagradu „Dušan Radović“
Zbirka pesama Dragane Mladenović Kad stvari poljude, u izdanju Kreativnog centra, našla se u najužem izboru za Nagradu Dušan Radović za 2023. godinu. Nagradu dodeljuje Biblioteka grada Beograda, a žiri,...
GABI, HRABRO SRCE BEOGRADA – knjiga o hrabroj keruši Gabi, izdavačke kuće Pčelica
Nakon ovog romana snimljen je i dokumentarni film sa svedočenjima autora, ali i učesnika događaja opisanih u knjizi GABI, HRABRO SRCE BEOGRADA. Autor Goran Marković otkrio nam je detalje o...
Nema komentara.