Upravo od reakcije roditelja zavisi kako će se ove situacije u budućnosti rešavati i kako će dete naučiti da se nosi sa ovom burnom emocijom.
Piše: Dragana Aleksić
Koliko god dečji bes bio neprijatan za roditelja upravo od njegove reakcije zavisi kako će se ove situacije u budućnosti rešavati i kako će dete naučiti da se nosi sa ovom burnom emocijom.
Da bi roditelj ostao „hladne glave“ kada je dete u stanju besa, važno je da zna šta se zapravo dešava u detetu, da prepozna svoje reakcije na dečji bes i kako da adekvatno postupi.
Hajde prvo da razumemo kako nastaje bes.
Spoljni faktori
Postoji čitav niz razloga zašto dete može da oseti ovu emociju, i ona uvek kreće iz osećaja bespomoćnosti. Što je dete mlađe, to su tantrumi (napadi besa) češći i burniji. Ovo su najčešći uzroci:
- nezadovoljene fiziološke potrebe (umor, glad, žeđ, potreba za toaletom, pregrejanost)
2.prestimilusanost čula (previše ljudi, buke, šarenila, previše zahteva – ajde, pokaži ovo, ono, ajde sad recituj…)
3.neusaglašenost želje i mogućnosti (frustracija kada dete pokušava nešto da uradi, a zbog uzrasta i motoričkih sposobnosti još uvek ne može)
- „ugroženo“ dostojanstvo i samopoštovanje (kada je osujećeno u postizanju cilja, izloženo nepravdi … – kod dece starije od 4 godine)
„Unutrašnji faktori“
Sledeća stvar koju treba znati je da je bes emocija koju je najteže kontrolisati, jer se tada „udružuju“ adrenalin, kortizol i kateholamin, što za razultat daje burnu reakciju. Upravo zahvaljujući ovom miksu hormona, bes ujedno daje i veliku fizičku snagu koja progresivno raste ako se na njega neadekvatno odreaguje. To je jedan od glavnih razloga burne reakcije u kojoj se dete bacaka na sve strane i to može da potraje čak i do 20-30 minuta! (obratite pažnju na deo teksta o „koka kola efektu“)
Sada je jasno da malo dete ne može svesno da utiče da se ovaj „hormonski proces“ zaustavi i da je to zapravo zadatak roditelja.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: U vaspitavanju deteta važni trud, zainteresovanost i pažnja majke
O tome je govorila dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: "Kad pričamo o tome šta deci treba i kako ih treba podizati jako je važno da razgraničimo šta su potrebe, a...
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
Nema komentara.