Na koji način se vi suočavate sa svojim neprijatnim emocijama kada koračate kroz nov, a samim tim i nepoznat period života?
Jedan od mojih klijenata došao je na psihoterapiju, jer ima osećaj da već godinu dana stagnira, ne napreduje, što ga je činilo depresivnim. Ostalo mu je nekoliko ispita da završi fakultet, nije bio zaposlen, živeo je sa roditeljima i nije imao partnersku. Osećanje koje je brzo „isplivalo na površinu“ jeste strah i to strah od odrastanja.
Setite se momenta kada ste shvatili da ulazite u svet odraslih. Koje osećanje je tada bilo najdominantnije?
Kada se nađemo u periodu prelaska iz jedne životne faze u drugu, sasvim je prirodno i očekivano da osetimo i neprijatne emocije. Ulazak u novu životnu fazu predstavlja korak dalje i to korak u nepoznato. Neizvesnost i želja da uspemo mogu proizvesti emociju straha. Svaki čovek se sa strahom različito suočava. Neko ga potiskuje, ignoriše, zameni za neku drugu neprijatnu emociju ili jednostavno prihvati i strah polako nestane.
Na koji način se vi suočavate sa svojim neprijatnim emocijama kada koračate kroz nov, a samim tim i nepoznat period života?
Učenje iz tuđeg iskustva ili primera koje imamo u svojoj okolini mogu biti jedan od načina kako da smanjimo intenzitet neprijatnih emocija koje se javljaju u prelaznim periodima života svakog od nas. Tuđe iskustvo nam može pomoći da predpostavimo šta nas očekuje, ali šta da radimo onda kada su sva iskustva ljudi iz našeg okruženja loša, neprijatna ili neuspešna?
Ono što je mom klijentu sa početka povećalo intenzitet straha i stagnaciju jesu upravo iracionalna uverenja o braku, odraslosti i samostalnosti potvrđena kroz loša iskustva ljudi iz njegovog okruženja. „Odraslost donosi sa sobom brige, iscrpljenost, neuspehe i ogroman teret“, „U braku ljudi gube slobodu“, „Samostalnost je mnogo teža i manje prijatna od života sa svojom porodicom porekla“ su neka od iracionalnih uverenja koja nas mogu sprečiti da prihvatimo i vremenom smanjimo intenzitet straha, a samim tim dozvolimo sebi da hrabro koračamo kroz sve životne faze koje nam slede.
Iracionalna uverenja nas mogu držati u jednoj fotelji iz koje posmatramo svet, nedozvoljavajući nam da vidimo ono lepo što nas očekuje. Da li u okolini mog klijenta nema primera funkcionalnog braka, uspešnih i srećnih ljudi koji su zadovoljni svojim životom ili ih on, jednostavno, ne vidi?
Da li vi u svojoj okolini vidite ljude koji su zadovoljni svojim brakom, životom, poslom?
Veoma korisna stvar jeste okružiti se pozitivnim ljudima, pričati sa njima o navikama, životnom stilu, razmišljanjima ili načinima na koji su uspevali da prevaziđu poteškoće i ostanu zadovoljni svojim životom. Pozitivni primeri vam mogu doneti smirenost i veru u sebe, bez obzira što je vaš put drugačiji. Bitno je znati da postoji izbor, kako u ponašanju tako i u razmišljanju.
Da zaključimo: Svaki period života je najlepši. Pitanje je samo kako ga vi vidite i na koji aspekt ste dominantno usmereni. Detinjstvo, odraslost, zrelo doba, starost… Svaki period je podjednako i lep i težak. Vi sami uređujete svoju baštu!
Ukoliko poteškoću ne možete da prevaziđete sami, nemojte se stideti da potražite pomoć psihoterapeuta. Možete mi se javiti na e-mail adresu koja se nalazi ispod teksta. Ono što vas čini čovekom, između ostalog, jeste i potreba da potražite pomoć kada procenite da vam je potrebna.
Olivera Kovačević
master psiholog
porodični i partnerski savetnik
e-mail: porodicni.savetnik@gmail.com
Izvor: Psihologično
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ŽIVOTARIJE
ŠTA JE BILO POSLE – bajke za roditelje i decu: Kako je bilo na svadbi kod Palčice
Posle nije bilo ništa. To jest – ništa izuzetno. Živeli su dugo, srećno, i čuvali carstvo cvetno. Al pre nego da se skuće,...
Raša Popov dao odgovor na pitanje – koliko je važna deci igra?
Da je igra jedan od glavnih i najvažnijih "obaveza" svakog deteta, to nam je poznato. Međutim, slobodna igra je nešto što se sve ređe viđa i postaje polako potisnuta od...
Zamislite sobu sa šestoro malenih junaka i šestoro jutros prestravljenih pa potom najsrećnijih i najzahvalnijih majki/očeva
Kada radite jedan od ubedljivo najstresnijih poslova na svetu kao što je to dečija anesteziologija i svaki dan stojite na tankoj liniji između nekog detinjeg života ili smrti morate naći...
Pažnja, pažnja! Konačno je iz štampe izašao prvi Rečnik detinjih reči i izraza
Nakon punih sedam godina otkako smo na Detinjarijama počeli skupljati detinje jezičke genijalne pronalaske – konačno je iz štampe izašao prvi Rečnik detinjih reči i izraza vratolomnog podnaslova Srpskiričarska rečorčica....
Nema komentara.