Svake godine, kod 300 od 65.000 beba rođenih u Srbiji, ustanovljena je gluvoća ili neki od problema vezanih za oštećenje i gubitak sluha. Što pre se taj gubitak otkrije, a potom odredi i primeni adekvatan tretman, veći su izgledi za rehabilitaciju.
Rana dijagnostika oštećenja sluha izuzetno je važna i omogućava bolju korekciju poremećaja. Kod 300 od 65.000 novorođenčadi godišnje ustanovi se gluvoća ili neki od problema vezanih za oštećenje i gubitak sluha
Kontrola sluha odmah po rođenju uvedena je u svih 58 porodilišta u Srbiji. Sprovodi se jednostavnim i bezbolnim testovima koji traju samo nekoliko minuta, a presudni su u sprečavanju razvojnih poromećaje kod dece koja su rođena gluva ili imaju oštećen sluh.
Stručnjaci sada usmeravaju napore ka tome da neonatalni skrining sluha postane obavezan deo procedure kao što je to ocenjivanje novorođenčeta.
Profesor dr Nenad Arsović, direktor Klinike za ORL i maksilofacijalnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije, kaže da svim bebama treba uraditi skrining na oštećenje sluha najkasnije mesec dana po rođenju.
“Rana identifikacija i odgovarajuća dijagnoza ključni su koraci ka intervenciji i izboru najboljeg rešenja za pacijenta. U tom slučaju rehabilitacija može da počne već kada beba napuni šest meseci. Tada može da nosi slušni aparat i da se prati razvoj uz stručnu pomoć audiologa i logopeda. Period rehabilitacije traje od tri do šest meseci, nakon čega se donosi odluka da li dete može da razvija sluh i govor sa slušnim aparatom ili je neophodna ugradnja kohelarnog implanta.
Ako beba ne prođe prvi test skrininga sluha, ne znači da je gluva ili je sluh oštećen. Zato se radi retestiranje za mesec dana. Razlog za “lažno” oštećenje može da bude prisustvo porođajne vodice u ušnom kanalu ili je on bio kolabiran. Inače, u Srbiji se svake godine kod 300 od 65.000 beba ustanovi gluvoća ili neki od problema vezanih za oštećenje i gubitak sluha.
Uzroci gluvoće i drugih oštećenja sluha su uglavnom genetski. Do ovog stanja mogu da dovedu i virusi tokom trudnoće, kao i hiperbilirubinemija posle porođaja. Do gubitka ili oštećenja sluha može doći i tokom detinjstva, za šta su takođe odgovorni genetski faktori, a ponekad i teške virusne infekcije, kao i određena fizička oštećenja.
Neonatalni skrining za utvrđivanje gubitka sluha kod novorođenčadi ima za cilj da spreči zakasnelu reakciju u lečenju ovog poremećaja, čime se postavljaju dobre osnove za ksniju socijalnu inkluziju i neometani razvoj. Klinička praksa je pokazala da su roditelji nedostatak ove funkcije primećivali tek kada dete napuni godinu dana, pa čak i dve.
Postepeno slabljenje čula
Gubitak sluha kod odraslih uglavnom nastaje postepeno. Međutim, kod određenog broja pacijenata do oštećenja sluha dolazi naglo. Većina pacijenata u odraslom dobu kandidati su za slušni aparat. On se preporučuje onima koji čuju dovoljno, ali ne razumeju govor. Ovo pomagalo, nažalost, ne vraća sluh, ali pomaže pacijentu da bolje razume sagovornika. Ima slušnih aparata koji se ugrađuju u dršku naočara, a oni se preporučuju se pacijentima koji imaju poremećaj u prenosu zvuka kroz spoljašnje i srednje uvo. Jedan od uzroka ovog tipa gubitka sluha jeste taloženje ušnog voska, pa se stoga starijima savetuju redovne kontrole i ispiranje ušiju.
Izvor: Novosti
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: BEBOLOGIJA
Nega pupka kod novorođene bebe – saveti pedijatra
Kako izgleda nega pupka kod novorođene bebe? Pupčani patrljak mora biti suv i čist. Najvažnije je sačekati da otpadne sam od sebe, a to se uglavnom dešava 15 do 20...
Danas je Svetski dan prevremeno rođenih beba: Doktor o glavnim uzrocima i posledicama
Svake godine 17. novembra obeležava se širom sveta kako bi se podigla svest o prevremenom rođenju i zabrinutost za prevremeno rođene bebe i probleme sa kojima se suočavaju njihovi roditelji....
Malo je falilo da se porodi u kolima: Tata Uglješa pozvao policiju, zahvaljujući njima stigli u porodilište
Aleksandra Nikolić iz Jajinaca umalo se jutros porodila u kolima, da se njen suprug Uglješa nije setio i pozvao policiju u pomoć. Kako je za Telegraf.rs ispričao ponosni suprug i...
Da li su bebe svesne već pri rođenju?
Postoje dokazi da neka forma svesnog iskustva postoji od samog rođenja, a možda čak i u kasnoj trudnoći, otkrila je međunarodna grupa istraživača sa Triniti koledža u Dablinu i kolega...
Kako da ne, svi pisu o tome, a potpuno je netacno, u Gak Visegradska skrining se i dalje ne radi nije radjen ni mojoj bebi pre 6 meseci ni bebi moje prijateljice rodjenoj pre 15 dana, bitno je da se pise o tome, a zbog cega to i ne sprovode u praksi bas bih volela da znam i da neko i o tome napise clanak!