Pedijatar prim. dr Milijana Simonović objašnjava koje su najčešće bolesti u ovom periodu kod dece, šta ih izaziva i kako se leče.
Procenjuje se da dete u prve tri godine života ima prosečno četiri do šest infekcija gornjih disajnih puteva godišnje. Učestalost se smanjuje kod starije dece. U nastajanju pomenutih infekcija važnu ulogu imaju kako imunološki faktori dečjeg organizma, tako i faktori sredine.
Oko 90 odsto infekcija respiratornog trakta kod dece su virusne etiologije (porekla), a među njima su najčešći rinovirusi – oko jedne trećine.
Velika sposobnost opstanka virusa
Svi respiratorni virusi nemaju sposobnost opstanka kod određene osobe duže vremena – većina infekcija je kratkotrajna, ali su razvili sposobnost opstanka u populaciji uopšte. Oni mogu ponavljano da inficiraju veliki broj osoba, obezbeđujući opstanak virusa.
Respiratorni virusi se prenose vazdušnim putem od inficirane osobe – kašljem i kijanjem, ili direktnim kontaktom sa inficiranim materijalom sa kože. Oboljevanje zavisi od imunološkog statusa dečjeg organizma i epidemiološke situacije u kući ili u kolektivu.
Faktori koji pomažu infekcije
Pušenje u stanu ili prostoru gde borave deca – povećava učestalost respiratornih infekcija, posebno kod dece ispod pet godina.
Aerozagađenje takođe ima potencirajući efekat, dok boravak u kolektivima, suprotno verovanju, nema značajnijeg uticaja. Naime, utvrđeno je da deca iz obdaništa nisu češće bolesna od dece koja se neguju u kući – osim, možda, u prvih nekoliko meseci po ulasku u kolektiv.
Takođe, suprotno popularnom verovanju, izlaganje hladnom vazduhu ne povećava rizik od respiratornih infekcija izazvanih virusima.
Od faktora vezanih za organizam deteta, najvažniji su:
Uzrast – deca mlađeg uzrasta su češće bolesna (u prve tri godine, respiratorne infekcije su ubedljivo najčešće bolesti kod ovih mališana).
Pol – dečaci mlađi od šest godina češće oboljevaju od ovih infekcija.
Stanje uhranjenosti – gojaznija deca su češće bolesna.
Atopija – deca sa atopijom (sklonost ka alergijama) češće oboljevaju.
Deca sa urođenom srčanom manom – sklonija su ovim bolestima.
Važno je istaći da dojenje štiti decu od čestog razboljevanja: dojena deca oko tri puta ređe oboljevaju od infekcija gornjih disajnih puteva.
Bakterija kao uzrok
Pored virusa, kao najčešćih izazivača, i bakterije mogu da budu uzročnici infekcija gornjih disajnih puteva. Međutim, teže je proceniti da li su nađene bakterije izazivači infekcije, jer su neke od njih (posebno pneumokok i hemofilus) često prisutne kod zdravih osoba u gornjim disajnim organima.
Iako deluje logično da bi prethodna virusna infekcija mogla da stvori uslove za kasniji nastanak bakterijske infekcije – kao mešovite infekcije, dokazi za ovo su dosta oskudni.
Prehlada
Infekcije gornjih disajnih puteva u svakodnevnom životu nazivamo prehlada.
Nema precizne definicije prehlade, iako svi znamo o kakvom se oboljenju radi. U najlakšem obliku, javlja se zapušenje nosa, kijanje i sekrecija, dok u težim oblicima postoji febrilnost (povišena telesna temperatura) i poremećaj opšteg stanja.
Tipično, bolest traje nekoliko dana, mada pojedini simptomi mogu da budu i duže prisutni. Sekret iz nosa, koji je bio bistar, posle nekoliko dana postaje mukopurulentan (gušći, žućkasto-zelenkast) što, najčešće, suprotno verovanju, nije bakterijska infekcija.
Bolest je praćena i kašljem. Suv, nadražajan kašalj može da potraje i do dve nedelje posle gubitka simptoma prehlade.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Kako pokrenuti hormone koji čine da se osećamo srećnim?
Endorfin, serotonin i dopamin su tri glavna hormona koja dovode do osećaja sreće i zadovoljstva, a postoji nekoliko načina da se stimuliše njihovo lučenje. Faktori kao što su pravilna ishrana,...
Svetski dan spavanja 2024 – Pravo na kvalitetan san za svakog pojedinca
Ove godine je slogan Svetskog dana spavanja - Jednako pravo spavanja za globalno zdravlje! Cilj je da se ovim sloganom skrene pažnja na pravo svakog pojedinca na kvalitetan, redovan san,...
Doc. dr Branislava Teofilović: Doručak je najvažniji obrok – evo zašto deca ne bi trebalo da ga preskaču
Doručak je najvažniji obrok (obezbeđuje oko 20% dnevnih energetskih potreba) i igra ključnu ulogu u ishrani dece jer pruža organizmu potrebnu energiju za početak dana. Poželjno je da sadrži složene...
Večera kod dece – podrška noćnom rastu i razvoju (+predlozi zdravih obroka pred spavanje)
Večera je još jedan bitan obrok za decu, pružajući im poslednju priliku tokom dana za unos potrebnih nutrijenata. Večera ne treba da bude preobilna i treba da bude bar 1,5-2h...
Nema komentara.