Kad slušate preporuke stručnjaka koji nas svakodnevno preko medija upozoravaju na opasnost od sunčanja, stiče se utisak da ni do poštanskog sandučeta ne smete otići bez debelog sloja kreme sa zaštitnim faktorom. Da li preteruju, dižući paniku bez osnova?
Pođimo od činjenica – mi smo evoluirali “pod suncem”. Što znači da sunčevi zraci za nas nisu uvek i isključivo loša stvar.
Kao što je još davno rekao Paracelzus – doza čini otrov. Sve može biti štetno kada ga je previše. Dugotrajno i preterano sunčanje zaista oštećuje DNK u ćelijama kože. I od obične vode se možete otrovati i umreti ako je pijete u ogromnim količinama.
Kada je sunce u pitanju, ultraljubičasti zraci zaista pojačano isijavaju preko leta, a njihova snaga se iskazuje takozvanim UV indeksom, koji, osim od nagnutosti zemljine ose, zavisi i od gustine ozonskog omotača, nadmorske visine, itd.
Vitamin D: Mitovi i realnost
Mada preterano sunčanje izaziva bore i isušuje kožu, nedovoljno sunčanje takođe može izazvati hronične bolesti, simptome depresije i nedostatak vitamina D, što može dovesti do srčanih polesti, povišenog pritiska, raka.
Današnje kreme za sunčanje dele se na one koje pružaju zaštitu putem hemijske interakcije, i one koje stvaraju zaštitni omotač oko kože. Prva vrsta reaguje sa ultraljubičastim zracima, smanjujući im snagu, dok druga odbija zrake.
Oksibenzon: sastojak koji apsorbuje UVB i kratkotalasne UVA zrake, javlja se u velikom broju krema za sunčanje i pronađen je u krvi 97% Amerikanaca. Smatra se da izaziva alergije na sunce, nakuplja se vremenom u krvotoku, a štetan uticaj mu se pojačava ako se kombinuje sa alfa hidroksilnim kiselinama koje se nalaze u losionima za telo i pilinzima.
Homosalat: još jedan sastojak hemijski interaktivnih zaštitnih krema. Reaguje sa UVB zracima, dobra osobina mu je da ne prodire preterano duboko u kožu već ostavlja masan sloj na površini koji se ne spira lako u vodi. Blago je toksičan i izaziva manje hormonalne poremećaje. Nema toliko štetnih osobina kao oksibenzon, ali nije ni toliko efikasan, pa ne može da se koristi bez drugih sličnih sastojaka.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Svetski dan zdravlja 2024 – moje zdravlje, moje pravo
Pravo na zdravlje jedno je od fundamentalnih prava svakog pojedinca širom sveta. To znači da bi trebalo da svako ima podjednako pravo na zdravstvenu zaštitu bez diskriminacije, ali i na...
Kako pokrenuti hormone koji čine da se osećamo srećnim?
Endorfin, serotonin i dopamin su tri glavna hormona koja dovode do osećaja sreće i zadovoljstva, a postoji nekoliko načina da se stimuliše njihovo lučenje. Faktori kao što su pravilna ishrana,...
Svetski dan spavanja 2024 – Pravo na kvalitetan san za svakog pojedinca
Ove godine je slogan Svetskog dana spavanja - Jednako pravo spavanja za globalno zdravlje! Cilj je da se ovim sloganom skrene pažnja na pravo svakog pojedinca na kvalitetan, redovan san,...
Doc. dr Branislava Teofilović: Doručak je najvažniji obrok – evo zašto deca ne bi trebalo da ga preskaču
Doručak je najvažniji obrok (obezbeđuje oko 20% dnevnih energetskih potreba) i igra ključnu ulogu u ishrani dece jer pruža organizmu potrebnu energiju za početak dana. Poželjno je da sadrži složene...
Nema komentara.