Koliko puta moraš da se oženiš dok ne pronađeš svojoj mami Onu Pravu? Ili u obrnutom smeru – koliko puta moraš da se udaš dok ne pronađeš svom tati Onog Pravog?
Piše: Enida Cokoja Đikić za Psihoverzum
Osobine koje cenimo kod svog partnera nisu iste one osobine koje naši roditelji cene kada bi birali partnera za nas. Dok smo mi usredsređemo na osobine kao što su inteligencija, smisao za humor i kreativnost, naši roditelji će kod našeg partnera verovatno biti više zainteresovani za dobro porodično poreklo, finansijsku stabilnost i slične etičke/religijske vrednosti. Iz ovih različitih preferencija proizlaze međurodbinska netrpeljivost i konflikti.
Prema statističkim podacima, pored finansijske nestabilnosti, jedan od najčešćih razloga za razvod braka na prostorima ex Yu je uplitanje roditelja u partnerski odnos supružnika. Ovaj fenomen u psihološkim krugovima je poznat kao „problem s granicama“. Ova pojava se očituje time što roditelji na brak svog sina/kćerke ne gledaju kao na odvojenu celinu već kao na zajednicu koja se nadovezuje na njihovu već postojeću porodicu. Zbog toga ne uviđaju postojanje granice između roditeljske – primarne porodice i novonastale – sekundarne porodice.
Svaki brak sa sobom nosi inicijalne probleme pri adaptaciji na novonastali način i uslove života koji uključuju isključivo bračne partnere. Pored ovih problema, javljaju se i uplitanja ljudi iz okoline u njihov odnos, prvenstveno uplitanje roditelja. Na osamostaljivanje i formiranje braka svog deteta mnogi roditelji reaguju kao na napuštanje i emotivnu izdaju. Pritom nisu retki slučajevi da čak pribjegavaju i emocionalnoj manipulaciji vlastitog deteta ili postavljanju ultimatuma, a koje ima za cilj da prioritizuje njih u odnosu na supružnika svog deteta.
Pored velikog broja različitih vrsta porodičnih konflikata najspecifičniji je onaj drevni konflikt koji nastaje u odnosu svekrva – snaja. Rezultati studije koja je urađena na par stotina porodica otkrili su da gotovo dve trećine žena u životu prolazi kroz ovaj oblik konflikta.
Ovaj konflikt svoj začetak ima u pretpostavkama koje formira svaka od dve žene o onoj drugoj. Međutim, ova obostrana netrpeljivost je više plod doslednih ženskih stereotipa, a manje stvarnih stavova.
Filogenetski razvoj čoveka nam pruža bezbroj dokaza o konstantnoj borbi čoveka za opstanak, kako u odnosu na druge vrste, tako i u odnosu na sopstvenu. Tako možemo povući paralelu i reći da se u slučaju odnosa svekrva – snaja radi o borbi za opstanak i postizanja iste pozicije – statusa primarne žene u porodici. Obe žene se trude da zaštite, odnosno osiguraju svoj status istovremeno se osećajući ugroženo od strane one druge. Pritom obe žene koriste strategiju uzurpiranja moći one druge kako bi sebi osigurale što duži opstanak na porodičnom tronu.
Kada se ovaj problem sagleda retrospektivno, dolazimo do zaključka da je većina ovih konflikata nastala na pogrešnim pretpostavkama i nerealnim očekivanjima na obe strane. S jedne strane, snaja će smatrati de će bez obzira koliko ispravno bilo njeno ponašanje biti procenjivana, potcenjivana i osuđivana od strane svekrve. S druge strane, svekrva pogrešno interpretira snajine odluke koje se potpuno razlikuju od njenih kao odbijanje saradnje i nepoštovanje. Pritom, porodična atmosfera je ispunjena negativnim osećanjima: osećaj ponosa, strah od gubitka sina/supruga, osećaj nesigurnosti i potcenjenosti. Takva porodična situacija povećava stres u tolikoj meri da počne da utiče i na fizičko zdravlje članova porodice.
U nastavku: Kako sprečiti bračni kolaps i sačuvati zdrav razum
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: PORODICA
Koliko košta sedam i po kvadrata mog života u ovom gradu
Rano je jutro. Krećem na posao. Hladno je, umorna sam od juče, od prekjuče, od pre mesec dana. Vozim u tišini, pa uključim radio. Onda mi smeta buka, pa ga...
Mladi u Evropi sve duže ostaju da žive sa roditeljima
Mnogi mladi Evropljani danas se suočavaju s izazovom pronalaženja sopstvenog stambenog prostora i finansijskom nezavisnošću, što je dovelo do toga da neki od njih ostaju da žive u zajednici sa...
Iako su talasi nosili reči, iznova je pisao ‘Mama, volim te’
Dečak je dolazio svaki dan na plažu i pisao na pesku: MAMA VOLIM TE! Zatim je gledao kako more briše napisano i trčao natrag nasmejan. Tužan starac je svaki dan...
Mladi preduzetnik Uroš Mikić: Zahvalan sam starijoj generaciji koja nije odustala od porodice
Da formalno obrazovanje nije presudno na putu ka željenom uspehu, kao i da su trud i radne navike nešto što je najvrednije potvrdio je i Uroš svojim primerom. Sada ima...
Nema komentara.