Jedno novo istraživanje, predstavljeno u časopisu “Human Brain Mapping”, pokazalo je da je mucanje povezano sa slabijim dotokom krvi u područje mozga poznato kao Brokina oblast
Oko 70 miliona ljudi u svetu ima problema s mucanjem, što je oko jedan odsto populacije.
Kroz fazu mucanja, koja traje šest ili više meseci, prolazi čak pet odsto dece.
Prema stručnjacima američke Fondacije za pomoć osobama koje mucaju, problem može uzrokovati više različitih faktora i njihovih kombinacija. Uglavnom se navode četiri:
– genetika (oko 60 odsto ljudi koji mucaju ima nekoga u porodici s istim problemom);
– razvoj u detinjstvu (deca koja imaju neke druge probleme s govorom ili s razvojem uopšte, češće mucaju); – neurofiziologija (novija istraživanja pokazala su da ljudi koji mucaju drugačije procesuiraju jezik);
– porodična dinamika (visoka očekivanja i ubrzani stil života).
Međutim, jedno novo istraživanje, predstavljeno u časopisu “Human Brain Mapping”, pokazalo je da je mucanje povezano sa slabijim dotokom krvi u područje mozga poznato kao Brokina oblast. Taj deo čeonog režnja mozga naziva se po francuskom doktoru Polu Broki koji ga je prvi temeljno istraživao krajem 19. veka, a ima važnu ulogu u obradi govora.
Rezultati pokazuju da je jače mucanje povezano sa snažnije sniženim nivoom dotoka krvi u to područje. Uz to studija je otkrila da su veće abnormalnosti u dotoku krvi u zadnji režanj, povezan s obradom reči koje čujemo, u korelaciji sa snažnijim mucanjem. Ovo otkriće ukazuje na to da uobičajena patofiziologija neuronske ‘jezične’ petlje koja povezuje čeoni i zadnji deo slepoočnog režnja verovatno doprinosi jačini mucanja.
Potpuno novi uvid
Vođa istraživanja Bredli Piterson iz Dečje bolnice u Los Anđelesu, direktor Instituta za razvoj mozga i profesor na Univerzitetu Južne Kalifornije, kaže da takva studija protoka krvi nikada ranije nije bila sprovedena kod ljudi koji imaju problema s mucanjem.
Njegov tim nedavno je objavio jednu drugu studiju mozga nuklearnom magnetskom rezonancom koja je pokazala da postoji povezanost mucanja s promenama u krugovima u mozgu koji kontrolišu govor kao i s onima koja podržavaju pažnju i emocije. Ova dva istraživanja međusobno se nadovezuju i nadopunjavaju i predstavljaju sasvim novi uvid u funkcionisanje mozga.
“Kada su drugi delovi krugova mozga povezanih s govorom bili pogođeni prema našim merenjima dotoka krvi, videli smo izraženije mucanje kod dece i odraslih”, rekao je prvi autor studije, neurolog Džej Desej. “Protok krvi obrnuto je proporcionalan stepenu mucanja – što je izraženije mucanje, manje krvi stiže u taj deo mozga”, dodao je Desej.
Autor: Index.hr
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: VESTI
Drastično raste broj pacijenata na dečjim psihijatrijskim odeljenjima: “Do 3. maja sam mogao da se kontrolišem, sad više nema kočnica”
Anksioznost, depresija, agresija, mešoviti poremećaji, samo su delić dijagnoza, koje psihijatri postavljaju iz dana u dan, kod sve većeg broja pacijenata u Srbiji, uzrasta od 12 do 18 godina. Na...
Đaci Ribnikara pušteni kući, nezvanično – pronađen nož kod učenika
U Vajber poruci upućenoj roditeljima je navedeno da će detaljne informacije o svemu dobiti kasnije, bez navođenja o čemu se radi, a stajalo je i da nastave neće biti do...
Najnoviji izveštaj “Batuta” o trenutnoj epidemiološkoj situaciji gripa
U 6. izveštajnoj nedelji, od 5. do 11. februara prijavljeno je 15.920 slučajeva oboljenja sličnih gripu. – U poređenju sa prethodnom nedeljom beleži se blagi porast broja obolelih od oboljenja...
Plemeniti moler iz Ljiga Željko Sutuljić ponudio se da okreči porodilište na Zvezdari i pokrenuo zajedničku akciju sređivanja
On je, pogođen pričama trudnica u Srbiji koje su preživele akušersko nasilje dok su rađale svoje bebe, odlučio da za sve buduće mame učini nešto kako bi im boravak u...
Nema komentara.