Prestanite od dece da očekujete da pamte činjenice. Evo šta bi trebalo da negujete umesto da “trenirate” pamćenje mališana.
U moru saveta koji stižu sa svih strana, roditelji se često pitaju koliko bi strogi trebalo da budu, ili, koliko bi nezavisnosti deci trebalo dozvoliti.
Pa, nova teorija kaže da ne ne bi trebalo toliko da se fokusiramo na “uspeh u školi”, umesto da težimo da klince pretvorimo u hodajuće kompjutere, trebalo bi da ih učimo da budu društvena bića, da umeju da se snađu u međuljudskim odnosima, da budu dobri članovi zajednice, prenosi “Dejli mejl”.
“Mi treniramo decu da rade ono što kompjuteri rade, da prosto ‘ispaljuju’ memorisane činjenice”, kaže dr Keti Hirš-Pasek sa Templ univerziteta u Filadelfiji. “Ali, u tome će kompjuteri uvek biti bolji od ljudi”, dodaje ona.
Ali, ovakav pristup dovodi u pitanje sve ono što podrazumevamo “uspehom u školi”, pa i uspehom generalno.
Umesto toga, dr Hirš-Pasek i nejna koleginica sa Univerziteta u Delaveru dr Roberta Golinkof kažu da treba da kod dece razvijamo i negujemo spremnost na saradnju, veštine komunikacije, kritičko mišljenje, kreativnost u rešavanju problema i samopouzdanje.
Spremnost na saradnju je ključan element uspeha i školi i van nje.
Veštine komunikacije ovde bi podrazumevale govor, čitanje, pisanje, ali i umeće slušanja drugih.
Kritičko mišljenje važno je jer nam omogućava da upotrebimo stečena znanja na pravi način. a kreativnost u rešavanju problema je prednost kasnije tokom karijere.
Samopouzdanje je ključna stvar koja će detetu omogućiti da se osmeli da ponekad i rizikuje.
Sve što vaše dete radi, u školi i kod kuće trebalo bi da se zasniva na ovim postulatima.
Kako da to postignete? NIKAD ne ućutkujte decu kad vam postavljaju pitanja. Ni kad vam je neprijatno da na njih odgovarate, ni kad ne znate odgovor. Umesto toga – nađite način da ih podstaknete da postave još pitanja. Jer, to je najbolji način da razumeju kako drugi ljudi razmišljaju što je veština koja će im biti veoma, veoma korisna u zrelom dobu.
Izvor: Mondo
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Danijela Budiša-Ubović: ‘Radovi u toku’ – značajna faza u procesu samospoznaje
Svaki pojedinac prolazi kroz sopstvene faze i procese samospoznaje - kao jednog značajnog puta do svoje prave prirode, do spoznaje svojih osećanja i načina na koji ćemo se sa njima...
Ranko Rajović: Škola ne služi da deca nauče matematiku i fiziku, već da razviju kompletnu ličnost
O nedostatku empatije kod dece Ranko Rajović je govorio u podkastu “Agelast” sa autorom i voditeljem Galebom Nikačevićem. “Kad imaju problem sa empatijom, oni se ne snalaze. Oni reaguju drugačije,...
Ti si blistava zvezda, ali ponašanje ti je nepovoljno
Sa ciljem da se prepozna i na što bolji način razreši situacija u kojoj je, kako kaže autorka, razgovor besmislen, Štefani Štal savetuje sledeće: Nažalost, ima situacija u kojima ni...
Nema komentara.