Nije u pitanju običan napad na tradicionalno obrazovanje već priča o životu jedne porodice koja je izabrala drugačiji put, učeći da postane samodovoljna i bliska sa prirodom.
Za Vašington Post, Hjuit govori o tome šta je naučio iz ovog iskustva i zašto ne bi trebalo zahtevati od dece da čitaju Šekspira.
Neškolovanje je lako pamtljiv naziv, ali vi u knjizi primećujete da on zapravo loše predstavlja nekonvencionalno i neplansko obrazovanje koje pružate deci. Objasnite šta vi smatrate “neškolovanjem”.
Opširnije rečeno, neškolovanje je samostalno učenje životno važnih stvari uz pomoć roditelja. Termin “neškolovanje” ne volim zato što opisuje šta mi ne radimo, a ne i ono šta mi radimo. Kada neki ljudi čuju reči “sloboda” i “samostalno” misle da smo decu prepustili samu sebi. Svaki roditelj koji bi sa nama proveo dan ili nedelju shvatio bi da je mnogo lakše poslati decu u školu.
Fizičko, muzičko i likovno su najvažniji predmeti do 12 godine
Kao porodica koja uglavnom živi od zemlje na selu, šta biste poručili roditeljima iz gradova ili predgrađa koji bi obrazovanju pristupili na manje tradicionalan način?
Za razliku od standardizovanog i institucionalizovanog modela obrazovanja, neškolovanje može biti milion razlčitih stvari za milion različitih porodica. Znam za mnoge gradske i prigradske porodice koje “neškoluju” decu. Ono što im je zajedničko je da zaista veruju da deca bolje uče kada su uključena u zajednicu u kojoj žive. Mnogi školu doživljavaju kao veštačko okruženje, i veruju da deca imaju više prilika da uče kada nisu u njoj. Slučaj je da moja porodica živi na selu u Vermontu, jer nam je veoma važno da smo povezani sa prirodom. Ali, znam mnogo gradskih porodica kojima su važne druge stvari, iako “neškoluju” decu. Ključna reč je uključenost u okruženje… a najbolje je ako je to okruženje zdravo.
Kada su vaša deca naučila da čitaju i stekla osnovna matematička znanja, budući da ne idu u školu?
Stariji sin je naučio sa osam, a mlađi sa devet godina. Iako nismo seli i uzeli da ih učimo čitanju, neprestano smo im čitali. Uronili smo svoju decu u knjige, i oni su se ukjučili u čitanje. Matematika je veći izazov, i sada smo počeli da ih učimo nekim osnovama.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Najbolji nastavnici znaju – kako da učionice ne budu “smorionice”
Najbolji nastavnici na svetu znaju kako učenje može biti srećno. Učiteljica Željana Radojičić Lukić poručuje da su "učionice postale smorionice" i da moramo da zakotrljamo ozbiljnu obrazovnu reformu koja će...
Istoričarka Dubravka Stojanović o problemima u evropskim udžbenicima istorije: Osnovan institut koji se bavi zlom koje proističe iz školstva
Bavi se pitanjem demokratije u Srbiji i na Balkanu krajem 19. i početkom 20. veka, kao i interpretacijama istorije u novijim srpskim udžbenicima, društvenom istorijom, procesima modernizacije, istorijom žena u...
Nema komentara.