Upotreba nagrada i kazni je jedan od načina na koji odrasli ukazuje detetu šta je dobro a šta loše. Odrasli imaju sliku o tome koja ponašanja kod deteta žele da podstaknu, a koja da umanje, odnosno eliminišu. Da li treba koristiti ova dva mehanizma u procesu vaspitavanja dece, pitanje je na koje često dobijamo odgovor u knjigama i člancima iz oblasti roditeljstva.
Autor: Marijana Vilimonović
Ambivalencija
Prema ovoj vrsti učenja ispoljava se, rekla bih, javna ambivalencija. Jedni su za, drugi protiv.
Moje zapažanje je da roditelj koji redovno prati savete stručnjaka vezanih za ovu temu posle nekog vremena upada u konfuziju. Dešava se da jedan dan pročitamo članak o tome kako treba koristiti pohvalu i tako uticati na samopouzdanje deteta, a drugi dan kako ne treba previše hvaliti dete kako bi imalo realnu sliku o sebi. Što se tiče kazne, fizičko kažnjavanje se uglavnom osuđuje, dok se o drugim vrstama kazni jako malo govori. Takođe, postoje i predrasude prema ovoj vrsti učenja, jer je sama reč „kazna“ je neprijatna.
Na jednom mestu se ističu pozitivne karakteristike ovih metoda, a na drugom mogući negativni efekti. Iako deluje protivrečno, najčešće su svi ti saveti i stavovi zapravo tačni.
Kada se roditelj nađe u konkretnoj situaciji opet ostaje otvoreno pitanje: Da li treba da koristim nagradu/kaznu? Da li se treba prilagoditi osobinama i uzrastu deteta ili situaciji? Nastavnici koriste razne metode kažnjavajnja kako bi održali disciplinu na času.
U svakodnevnom kontaktu sa detetom, ukoliko dobro poznajemo mehanizme delovanja ove dva sredstva, sve njihove efekte (pozitivne i negativne), sami možemo odgoviri na svako od ovih pitanja. Postoje dve opšte napomene vezane za ovu vrstu učenja. Nije u pitanju jedan mehanizam, već dva. Nagrada i kazna samo u osnovi imaju isti zakon delovanja, ali se onda razdvajaju i imaju sasvim drugačiji način primene, efekte koje izazivaju i pravila koja ih prate. Druga važna napomena je da obe (nagrada i kazna) imaju svoje pozitivne i negativne strane.
Zašto je dobro imati jasan stav?
Iako je način funkcionisanja nagrade i kazne svima uglavnom poznat i izgleda jednosavan, nije uvek tako. Prestanak neprijatnsti je takođe jedan oblik nagrade. Loše posledice kažnjavanja zaista postoje, ali one ne nastaju zato što je kažnjavanje samo po sebi loše, već zato što se ne poznaju principi njegovog funkcionisanja. Nešto slično kao korišćenje kuhinjskog noža. Ako znate da je nož oštar toliko da možete da se posečete, zašto ga i dalje imate u svojoj kuhinji i koristite svakodnevno? Zašto ga niste izbacili iz upotrebe, kada realno možete biti povređeni ? Zato što poštujete principe i pravila negovog korišćenja, od njega imate korist ali ste istovremeno svesni i imate u vidu de je opasan, zato ga koristite jedino tako da ne nanosite štetu ni sebi ni drugima.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: RODITELJSTVO
Usamljenost kod majki novorođenčeta – kao u igri žmurke kada shvatite da vas niko ne traži
Razlike između očekivanja i realnosti su pogotovo velike kod roditelja koji su imali vrlo aktivan život pre rođenja deteta, bez obzira da li je u pitanju bilo zahtevno radno mesto,...
Dr Vlajko Panović: Prvorođena i drugorođena deca imaju potpuno drugačiju dinamiku odrastanja
O razlikama u odrastanju prvorođenog i drugorođenog deteta u jednoj porodici, ali i načinu na koji se roditelji prema njima postavljaju - govorio je dr Vlajko Panović. Fokus je bio...
Deca nam okupiraju kuću, život, budućnost… i menjaju sve iz korena
Okupiraju našu kuću koja je do skoro bila besprekorno čista i uredna, a sada su svuda ‚nered razbacane igračke, fleke od hrane i deca koja trče unaokolo i jure se....
Da li biste prihvatili ovaj posao? Ili ga možda već radite…
Veoma je važno da imate sposobnost da izdržavate sate i sate stojeći, da ne očekujete redovne obroke, da ste dostupni 24/7, po mogućstvu da imate diplomu iz medicine, visoke kulinarske...
Nema komentara.