Kod zagonetnih pitanja, u traganju za pravim odgovorom, zahvata se čitav niz oblasti. Učimo ih da promišljaju mogućnosti, pronalaze alternativna rešenja, da povezuju ono što znaju i koriste ono što čuju, i obratno – kao i u životu.
Suštinska razlika između zagonetnog pitanja i uobičajeneg pitanja iz školovanja je u tome što će na uobičajeno školsko pitanje odgovor dati samo onaj koji je naučio, zapamtio, čuo došaptavanje ili na drugi način prethodno usvojio znanje potrebno za odgovor.
Svedoci smo sve veće dostupnosti podataka. Za samo dve sekunde, bilo kakav podatak pojaviće se na ekranu naših elektronskih naprava – od računara do mobilnih telefona. Za manje od dve sekunde može se videti godina bilo koje velike bitke, ili latinsko ime neke biljke. Dakle, doći do podataka – već sada nije izazov. Ali kako da te podatke iskoristimo, primenimo, povežemo dva ili više i zaključimo treći, to je ono što ovakvim metodom želimo da naučimo i uvežbamo decu. Nije li to prva priprema za životne i radne izazove – rešavati kreativno i uspešno probleme onime čime u tom trenutku raspolažemo?
Suštinska razlika između zagonetnog pitanja i uobičajeneg pitanja iz školovanja je u tome što će na uobičajeno školsko pitanje odgovor dati samo onaj koji je naučio, zapamtio, čuo došaptavanje ili na drugi način prethodno usvojio znanje potrebno za odgovor. Takvo dete će odgovoriti odmah. Deca koje nisu čula, naučila ili na drugi način došla u posed podataka potrebnih za odgovor – neće odgovoriti, neće razmišljati, neće dati svoju ideju, neće se igrati, neće razigravati svoju neuronsku mrežu.
Kod rada uz primenu zagonetnih pitanja, svega toga bude, i to u velikoj meri.
Učitelj ili vaspitač koji se obuči da pravi ovakva pitanja, moći će da, kada god poželi, oživi atmosferu u radu sa decom i makar na nekoliko minuta kreira dinamičan, zanimljiv proces u kome čitava grupa razmišlja i pokušava da primeni sve što zna, sazna, pretpostavi ili zaključi da dođe do odgovora. Ovako se kod mališana hrabri i uvežbava i krucijalno važna veština postavljanja pravih pitanja za sticanje novih podataka koji im mogu pomoći na putu do traženog odgovora.
Iz dosadašnje prakse, evidentno je da deca toliko vole ovakav način rada, da čitavo odeljenje može da se pred kraj uspešnog časa bukvalno nagradi sa par zagonetnih pitanja.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
Beograd: Počele prijave za 20.000 dinara koje đacima dodeljuje Grad umesto besplatnih udžbenika
Sekretarijat za obrazovanje i dečju zaštitu poslalo je obaveštenje školama u Beogradu sa uputstvima za prikupljanje podataka od roditelja koji su potrebni za prijavu za pomoć koju grad dodeljuje umesto...
Nedelja sećanja i zajedništva – od 7. do 10. maja u svim školama u Srbiji
Na sastanku radne grupe za uspostavljanje memorijalnog centra u znak sećanja na žrtve masovnog ubstva u OŠ "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, koja je formirana Odlukom Vlade Republike Srbije, doneta je...
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Nema komentara.