Da bi čitanje donelo bilo kakvu korist za dete, nije dovoljno da samo pasivno sluša. Mnogi roditelji pogrešno misle da je puko čitanje dovoljno
Stručne knjige, web-sajtovi, novine i magazini uvek su prepuni saveta da se deci još od ranog uzrasta obavezno čita. Čitanje se prepoznaje kao važno za sticanje i razvoj jezika i pismenosti, jer je u pitanju plodan i ključan kontekst intimne interakcije odraslog i deteta, gde su oboje uz podeljenu pažnju usmereni na isti objekat ili događaj. Na taj način se učvršćuje emocionalna povezanost roditelja i deteta, podstiče razvoj vokabulara, stvaraju se pozitivni stavovi prema čitanju uopšte u kasnijim godinama.
Zašto deci treba čitati naglas i nakon što nauče da čitaju sama?
Istraživanja pokazuju da je period od rođenja do treće godine kritičan za dugoročni razvoj jezika, kognicije, emocija i socijalizacije. Prema Kurtisu i Šuleru, već oko šesnaeste nedelje dete je spremno da sluša priče, a od šestog meseca je sposobno da reaguje na intonaciju glasa i prozodiju čitaoca. Prosečan uzrast koji se preporučuje za početak čitanja knjiga je između 7 i 9 meseci, i potrebno je uključiti ovu aktivnost u redovnu rutinu. Što ranije dete dođe u dodir sa čitanjem i knjigama, u kasnijim godinama ima veće skorove na jezičkim merama.
Razvoj jezika i sposobnost čitanja su pod uticajem sredinskih faktora, pa tako nedostatak knjiga u porodičnom okruženju može imati štetne posledice. Moguće je da se deci koja u petoj godini života imaju jezičke probleme, manje čitalo ili da imaju roditelje koji ni sami nisu vešti u čitanju. Jedno longitudinalno istražavanje pokazalo je da je broj knjiga koje dete poseduje u šestom mesecu života, dobar prediktor ekspresivnog jezika u 24. mesecu, kao i uspešnosti prolaska testova za upis u školu. De Beriš je takođe pokazao da čitanje mlađoj deci mnogo više utiče na razvoj pismenosti, slušanje i interakciju sa odraslima nego čitanje u starijem uzrastu.
Sigurna afektivna vezanost se dovodi u vezu sa takvim ponašanjem majke koje podstiče pismenost i fokusiranje na knjige, ali i detetovo interesovanje za čitanje. Roditelji koji čitaju deci, često i sami uživaju u knjigama, poseduju više knjiga i češće ih vode u knjižare i bibilioteke. Suština je u tome da ukoliko roditelj uspešno izazove detetovu reakciju na sadržaj (kvalitativna komponenta čitanja), može podstaći njegovo interesovanje i želju da mu se što više čita (kvantitatnu komponentu), što se može održati na starijem uzrastu. Sa druge strane, deca koja i sama izraze želju da nauče da čitaju, mogu da podstaknu roditelje na ovu aktivnost.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: KNJIGE
Tihana Lipovec Fraculj: Asertivnost je veština koja je korisna i deci i odraslima
Asertivnost je pojam koji potiče od engleske reči assertive, što znači uporan, samouveren, samosvestan. O tome kako se razvija i zašto je važan za život pričali smo sa autorkom knjige...
Kako uraditi domaći zadatak bez bitke u kući
Učitelj je rekao da je mom osmogodišnjem sinu za domaći dovoljno pola sata dnevno, ali je njemu redovno bio potreban jedan sat, pa i više od toga. Kukao je, žalio...
Knjiga „Kad stvari poljude“ u najužem izboru za Nagradu „Dušan Radović“
Zbirka pesama Dragane Mladenović Kad stvari poljude, u izdanju Kreativnog centra, našla se u najužem izboru za Nagradu Dušan Radović za 2023. godinu. Nagradu dodeljuje Biblioteka grada Beograda, a žiri,...
GABI, HRABRO SRCE BEOGRADA – knjiga o hrabroj keruši Gabi, izdavačke kuće Pčelica
Nakon ovog romana snimljen je i dokumentarni film sa svedočenjima autora, ali i učesnika događaja opisanih u knjizi GABI, HRABRO SRCE BEOGRADA. Autor Goran Marković otkrio nam je detalje o...
Nema komentara.