Svi želimo da nam deca vode dug i zdrav život. A najbolji način na koji ćemo to postići jeste da ih odgajamo tako da misle kako je zdrav životni stil nešto normalno. Naravno da postoje bolesti nad kojima nemamo kontrolu, ali postoje mnoga oboljenja koja će mnogo pre pogoditi gojazne i neaktivne osobe.
3. Uspostavite zdrave obrasce ishrane
Psihologija hrane izuzetno je opsežna i složena tema. Ali vi i sami znate da postoji snažna veza između hrane koju jedete i vaših emocija. Po čev od želje za hranom koja teši kada se ne osećate dobro, pa do želje da se počastite čokoladom na kraju napornog dana – naša osećanja i ono što jedemo blisko su povezani.
To isto važi i za našu decu tokom čitavog njihovog života. A gotovo u potpunosti od nas zavisi kakve će asocijacije u njima različita hrana izazivati kada budu odrasla. Ako želimo da se zdravo hrane i u zrelom do bu, moramo se postarati da ne uspostavimo pogrešne obrasce. Evo šta je najvažnije što možete da učinite:
- Ne terajte decu da pojedu sve iz tanjira. Znam da su nas na to terali na ši roditelji, bake i deke, naročito ako su odrastali tokom rata. Ali će to onda postati navika za čitav život. Možete tako dobiti gojaznu od raslu osobu koja je jela više nego dovoljno i nije gladna, ali smatra da mora da počisti sve iz tanjira. Dva-tri puta dnevno, sedam dana u nedelji. To je mnogo neželjene i nepotrebne hrane koja se gomila u vidu nezdravih kilograma. Zdravo je prestati s jelom kada se osećate sito.
- Ne govorite im da ne mogu da dobiju puding ako ne pojedu sve povrće. To može da znači da je zdrava hrana samo ono dosadno što morate pregura ti kako biste dobili ono što stvarno valja. Drugim rečima, slatka, teško svarljiva, masna hrana je najbolja.
- Ne poslužujte velike porcije. Čak i ako ne terate dete da pojede sve iz tanjira, i dalje je mnogo zdravije da ga navedete da misli kako je skromna porcija hrane na tanjiru nešto normalno. Ako dete pet minuta nakon što je pojelo tu porciju i dalje bude osećalo glad, moći će da uzme još hrane. To će ga podstaći da jede samo onoliko koliko mu je potrebno.
- Jedite zajedno za stolom. To čini zdravu hranu nečim što okuplja po rodicu i omogućuje da se deca tokom obroka usredsrede na nešto drugo, a ne samo na hranu. Važno je da od toga napravite zabavno iskustvo. To nije trenutak kada ćete svima zamerati zbog toga što vam nisu pomaga li u kućnim poslovima ili da gnjavite u vezi s ponašanjem za stolom (da, to je najbolji trenutak da istaknete kako se treba ponašati, ali nemojte pretvoriti sto u bojno polje) .
- Ne podstičite decu na to da preterano jedu nezdravu hranu. Već ste uklonili sve slatkiše, kolače i čips iz kuće. Ali i druga hrana može sadržavati mnogo masti ili holesterola. Vaša deca možda nemaju pro blem s težinom sada, ali ako odrastaju stalno grickajući sir i koštu njavo voće, mogu taj problem imati kasnije. Ako mislite da deca stiču navike zbog kojih će kasnije zažaliti, neka koštunjavo voće počne polako i neprimetno da nestaje iz vaše kuće ili počnite da kupujete sir koji se deci manje sviđa.
- Ne koristite slatkiše kao nagradu ili mito. Ako nagradite dete čo koladom (ili pudingom) sada, dobićete odraslu osobu koja će misliti da „zaslužuje“ čokoladicu ako je imala uspešan dan ili ako je dostigla neki cilj. Pa, očigledno, većina nas zaista zaslužuje čokoladicu, ali to ne znači da treba da očekujemo da ćemo je dobiti. Svakako da treba nagrađivati decu, ali ne nezdravom hranom. Ako sirova šargarepa nije baš odgovarujuća nagrada, promenite taktiku i pustite dete da ode pola sata kasnije u krevet ili ga nagradite na neki drugi način.
- Nemojte deci davati slatkiše da biste ih utešili. Ako detetu date slatkiš zato što se povredilo, postaće osoba koja će imati neodoljivu želju da sebi kupi čokoladu svaki put kad se oseća depresivno ili kad je loše volje (to mogu da vam garantujem na osnovu sopstvenog iskustva). Ako imate sreće, postaće mršava osoba ili osoba s prirodno niskim holesterolom i možda mu to uopšte neće smetati. Ali možda i hoće.
- Nemojte sasvim zabraniti slatkiše. To je isto tako loše jer postavlja slatku, masnu hranu kao neku vrstu krajnje, nedostižne nagrade. Samo budite umereni i nemojte slatkiše koristiti ni za nagrađivanje ni za pružanje utehe. Nema ničeg lošeg u tome da s vremena na vreme u biosko pu pojedete kokice ili kesicu čipsa tokom vožnje kolima.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: KULTURA ISHRANE
Prijavite se za novi besplatan vebinar “Šta nam jedu deca?”
Portal Detinjarije već 10 godina aktivno se bavi promocijom zdravije ishrane dece, a kroz časopis i radionice Kuvajmo s decom, sa našim gastro urednikom Nenadom Gladićem – Lepim Brkom, podstičemo...
Prijavite se za besplatan vebinar “Šta nam jedu deca?”
Portal Detinjarije već 10 godina aktivno se bavi promocijom zdravije ishrane dece, a kroz časopis i radionice Kuvajmo s decom, sa našim gastro urednikom Nenadom Gladićem - Lepim Brkom, podstičemo...
Kako smo u našoj kući rešili problem probirljivosti u jelu
Piše: Željka Kurjački Stanić, psiholog i psihoterapeut Pre nego što sam dobila decu, naravno, imala sam samopouzdanje i roditeljsko umeće i mudrost jer sam kao psiholog i kao neko ko...
Dr Perišić: Pileća džigerica zdrava za decu, ostale pune teških metala
Pojedini nutricionisti pileću džigericu nazivaju čak i otrovom zbog visokog sadržaj holesterola i masti, dok oni starijeg kova tvrde da je odlična za krvnu sliku i da je treba davati...
Voće posle obroka, glupost.