spot_img
spot_img

11 saveta kako da vaša deca budu bezbedna na internetu

Roditelj treba detetu da objasni da internet i društvene mreže nisu bauk, već izuzetno korisna sredstva ali da moraju da se poštuju pravila:

Piše: Katarina Jonev Ćiraković

Edukator za bezbednost dece na internetu i autor knjige ,,Bezbednost dece na internetu – vodič za roditelje”

- Advertisement -

 

Činjenica je da se naša deca rađaju, žive, odrastaju, sazrevaju, pa donekle i formiraju kao ličnosti u digitalnom dobu, a sve češće su njihove prve igračke tableti i telefoni, ili bar predmet njihovog interesovanja. Dete svakako sve oko telefona, instaliranja igrica, gledanja videa, aktivnosti na društvenim mrežama zna jer su mu upravo roditelji i bliža porodica dali telefon u ruke. Možda je videlo od vas, a možda su dečija radoznalost i način razmišljanja doprineli lakoći sa kojom se snalaze koristeći nove tehnologije.

Pošto je virtuelni svet postao bitan deo njihovog realnog života, na nama starijima je da deci i mladima predočimo potencijalne opasnosti i da ih sa njima na vreme upoznamo.

Internet poseduje niz prednosti i odličnih kakteristika. Međutim, postoji tamna strana koja uključuje nezakonite aktivnosti koje štete pre svega deci. Umeće, ili veština korišćenja interneta, računara, tableta, pametnih telefona, nije isto što i razumevanje uticaja radnji i akcija koja deca preduzimaju na mreži. Deca ne razumeju uvek koje sve potencijalne opasnosti mogu da se dese. Istraživanja kažu sledeće: u Sjedinjenim Američkim državama, od desetoro dece čak devet pretrpi neki oblik sajber neprijatnosti. U Srbiji od troje dece jedno doživi neki od oblika sajber uznemiravanja.

Kako da deca zaštite sebe i svoju privatnost na mreži?

Kako bi se sprečila moguća zloupotreba dece i mladih, potrebno je naučiti ih i usmeriti da postanu svesni kako da zaštite sebe i svoju privatnost na mreži. Decu treba uputiti u bezbednosnu kulturu korišćenja interneta i popularnih društvenih mreža. Treba da razvijaju zdrave sajber identitete, da nauče kako da sačuvaju svoju privatnost, da se što manje izlažu rizicima u virtuelnom svetu, da nauče da razlikuju korisne i istinite informacije od lažnih i neproverenih.

Sve češće čujem roditelje kako zabrinuto komentarišu da se njihova deca bolje snalaze sa upotrebom telefona, računara i interneta od njih.  To kod pojedinih roditelja izaziva strah i zebnju. Ipak, neznanje ili slaba informisanost o korišćenju novih tehnologija ne treba da odvrati roditelje od bavljanja aktivnostima njihovog deteta u virtuelnom sveti i svakako ne sme biti izgovor. Postoje edukativni spotovi i tekstovi o ovim temama na samom internet a postoje i opcije poput aplikacije EON Connect koji pomaže roditeljima da u svom domu obezbede detetu bezbedan pristup internet sadržaju.

- Advertisement -

Roditelji moraju da postave jasna pravila kada su u pitanju korišćenje interneta i telefona – od vremenskog trajanja odnosno koliko dugo je dete ispred monitora, preko sadržaja koji se gleda ili aplikacija koje se koriste, i moraju postajati sankcije ukoliko se pravila prekrše!

Roditelj treba detetu da objasni da internet i društvene mreže nisu bauk, već izuzetno korisna sredstva ali da moraju da se poštuju pravila:

  1. Za početak ukoliko dete želi da ima profil na društvenoj mreži, on mora biti privatan (zaključan) da objave ne mogu da vide nepoznati ljudi i osobe koje dete nije prihvatilo za prijateljstvo.

  2. Ne treba da prihvati nepoznate ljude kao pratioce niti da komunicira sa osobama koje ne poznaje

  3. Nikada ne treba da odaje, piše i ostavlja privatne informacije o sebi (u koju školu ide, adresu, broj telefona…)

  4. Ne sme da ostavlja ružne komentare, da ogovara, vređa, psuje druge na društvenim mrežama

  5. Svaki vid nasilja (pretnje, ucene, zloupotreba fotografija, vrežanje) odmah treba da prijavi vama i nastavniku

  6. Ne sme da šalje svoje fotografije ljudima koje ne poznaje

  7. Mora da vodi računa o svojoj digitalnoj reputaciji i kakve fotografije postavlja

  8. Kada naleti na neprimeren i nepoželjan sadržaj odmah treba da vam kaže

  9. Broj pratilaca i lajkovi nisu merilo vrednosti, niti uspeha.

  10. Dete nikada, ni pod kojim okolnostima (pogotovo zbog uticaja vršnjaka) ne sme da se upušta u izazove sa interneta koji mogu da izazovu povrede, ugrožavanje zdravlja i života

  11. Pažljivo treba da bira svoje digitalne uzore i koga prati i oponaša

 

Broj aktivnosti koje direktno ugrožavaju decu i mlade, nažalost, raste. Zaštita dece i mladih na internetu postaje jedno od najbitnih pitanja bezbednosti, kako na globalnom nivou, tako i u Srbiji.

Roditelji treba na otvoren i iskren način da deci prezentuju kako da koriste nove tehnologije. Deci je i za realan i za virtuelan svet potrebna pomoć roditelja i njihovo usmeravanje.

Možda su današnja deca digitalno pismenija ali vi imate i životnu mudrost na svojoj strani!

- Advertisement -

 

Izvor: Detinjarije.com

spot_img
spot_img

Najnovije

„Ali on ne želi!“ – kada dete bira, a kada odlučuje roditelj?

"U sigurnom odnosu sa nama dete treba postepeno da nauči da može da podnese frustraciju i neprijatnost i da neprijatno osećanje samo po sebi nije znak da nešto mora odmah da se promeni" - piše Nataša Drageljević, vaspitačica i direktorica PU "Mala škola" u Sremskoj Kamenici

Kad dijabetes uđe u pubertet: Događaj posvećen roditeljima dece sa dijabetesom tipa 1

Cilj događaja je da roditeljima pruži pouzdane informacije, praktične smernice i prostor za međusobno povezivanje i razmenu iskustava o pitanjima koja su važna upravo njihovoj porodici.

Dete je počelo da zamuckuje: Kada je u pitanju razvojna faza, a kada početak mucanja?

Povremene teškoće u održavanju tečnog govora veoma su česte u predškolskom uzrastu, naročito između druge i pete godine.

Šta pitati dete umesto „Kako je bilo u školi?“

Razgovor o školi ne bi trebalo da služi samo proveravanju ocena, domaćih zadataka i ponašanja. Njegov pravi cilj jeste da razumemo kako se dete oseća u svetu u kojem provodi veliki deo dana.

Šta od insekata možemo da naučimo o donošenju odluka

Ljudi vole da veruju da ih sposobnost razmišljanja izdvaja od ostalih živih bića. Ipak, to što raspolažemo složenim mozgom ne znači da uvek donosimo dobre odluke. Naprotiv, veliki broj mogućnosti, snažna uverenja ili stres često mogu da nas odvedu do pogrešnog izbora.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img