15 saveta kako da vam dete ne postane materijalista

Uloga nas roditelja, u potrošačkom društvu je da pokažemo deci šta znači biti potrošač u svetu konstantnog reklamiranja i trošenja.

Pripremajućí se za pisanje ovog članka, pokušala sam da pronađem istraživanja i radove naših sociologa, ali nažalost, društvene nauke su opet zatajile. Verujem da se naša nauka bavi pitanjima savremenog života, ali radovi nisu dostupni na najposećenijim medijima (internet, društvene mreže), pa nam ne mogu ni koristiti. Šta je tu je, iskoristila sam istraživanja i preporuke svetskih stručnjaka, na svu sreću, oni smatraju da njihovi radovi imaju smisla samo ako sa njima upoznaju što veći broj ljudi.

Uloga nas roditelja, u potrošačkom društvu je da pokažemo deci šta znači biti potrošač u svetu konstantnog reklamiranja i trošenja. Kako možemo promovisati životni stil koji se ne oslanja samo na kupovinu i potrošnju? I, za stariju decu, koje vrste veština su potrebne da bi kao potrošači razmišljali kritički i nezavisno.

- Advertisement -

Šta roditelji mogu da urade­?

Razgovarajte sa decom o reklamama:

  • Pomozite deci da razumeju da je glavni cilj reklama da ih navedu da kupe stvari – često stvari koje im nisu potrebne, i koje nisu ni želeli da imaju sve dok nisu videli reklamu.
  • Objasnite im da je reklamiranje veliki biznis, jedan od najvećih biznisa na svetu.

Razgovarajte o osećanjima vaše dece u vezi stvari koje nemaju a drugi moždaimaju

Postavite im sledeća pitanja:

  • Da li se ikada osećaš loše, zato što ne poseduješ neku stvar?
  • Da li misliš da bi se svom društvu više dopadala/dopadao da imaš neku određenu stvar (patike, trenericu…)?
  • Da li je neka reklama učinila da pomisliš da bi se više dopadao/la sebi ili drugovima, ukoliko bi posedovao/la stvar koja se reklamira?
  • Da li ti se nekada učinilo da si se više dopadao/la sebi i drugima kada si promenio/la svoj izgled kupujući proizvod sa reklama.

Dobro razmislite o njihovim odgovorima. Ako su stvari sa reklama centar njihovog interesovanja, ako se uglavnom zbog njih osećaju dobro ili loše, onda ste u ozbiljnom problemu. Šta je sa ostalim vrednostima, znanje, ljubav, prijateljstvo, sposobnosti? Takva deca će se kao odrasli ljudi veći deo života osećati loše. Tržište i reklame, svakoga dana izbacuju na hiljade novih proizvoda, pa ni vrlo imućni ljudi nisu u mogućnosti da sebi priušte najnovije stvari.

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img