• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

Helen Doron
  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija

4 greške zbog kojih je detetu škola teška (a ne mora da bude)

18. 01. 2017 |

Danas decu uglavnom ne želimo da opterećujemo sumornim pitanjima i time narušavamo idilu detinjstva. U redu, ali možda biste se vi sami, bez zlogukog mahanja babarogama, mogli s vremena na vreme da se podsetite da sadašnji postupci imaju neke veze s budućnošću

problemi sa ucenjemPiše: Maja Jerčić

Ovo će biti jedan klasični savetodavni tekst (u smislu da nabraja savete) napisan na nešto neklasičniji način, a sa savetima koje ćete u njemu pročitati, definitivno ćete se susresti prvi put!

Prvo što je neobično kod ovoga teksta je to što je namenjen učenicima. A ne njihovim roditeljima. S obzirom da u školu idu, u klupama sede i po njima šaraju, u svesku zapisuju, sanjivo kroz prozor gledaju… učenici, tekst koji se obraća njima, šarolikoj skupini očešljanih, čupavih, kovrdžavih ili nageliranih glava, ima barem malo logike.

Dakle, dragi školarci, mnogi se od vas izjašnjavaju kao politički oponenti školskoga sitema, vi biste isti, koji nazivate zatvorskim, ukinuli. S obzirom da beg iz Alkatraza nije moguć, jer bi vaši roditelji za to zakonski odgovarali, ostaje vam samo da sledite primer brojnih revolucionara pre vas; Francuzi su 1789. uspeli, Amerikanci takođe kad su se pobunili protiv britanske vlasti, a uspešni su bili i revolucionari širom Europe u najrevolucionarnijoj godini od kad se vreme broji, a istorija beleži – 1848.

Ali, morate da znate da neke pobune i nisu imale srećan ishod, recimo, Žakerija je bila ugašena, Spartak je loše svršio, jednako kao i Bokserski ustanak. Ove rečenice shvatite kao svojevrsni test. Ako vam nisu poznati svi, malopre navedeni podaci, znači da bi ipak morate još malo ”odstajati” u učionici, glavice moraju još malo da se kisele u školskim klupama… a šaranje, zapisivanje i sanjivo gledanje kroz prozor deo je procesa sazrevanja očešljanih, čupavih, kovrdžavih ili nageliranih glavica, kako one na kraju ne bi postale glavice kupusa.

1. Upadanje u zamku efekta poznatog pod nazivom ”what the hell effect”
What the hell effect najlakše je objasniti na primeru hrane. Recimo, ako osoba koja je na dijeti malo posustane i pojede recimo… krofnu, lakše će nakon te krofne, dakle, nakon što je već ”pokvarila dijetu”, pojesti još i čokoladu. Jer, ”what the hell”, mislit će podsvesno, ”danas sam i tako zabrljala s dijetom, nema smisla da pazim šta jedem ostatak dana.”

”What the hell effect” često se događa i učenicima. Ne napišu četiri-pet zadataka iz matematike, profesorka zada šestu, a učenikova podsvest razmišlja ovako: “Toliko zadataka već nisam napisao, već sam i tako zaribao s matematikom, nema svrhe da sad odjednom, nakon toliko nenapisanih zadataka, ovoj napišem.” Ovom efektu, čijem su magičnom i zastranjujućem uticaju svi ljudi podložni, duguje se to da učenici ponekad ostaju dosledni u nekim negativnim ponašanjima i navikama. “Nisam naučila zadnjih šest lekcija iz geografije, i tako sam u zaostatku, neću učiti ni ovu novu lekciju s današnjeg časa.” Zbog ”what the hell effecta” dublje tonemo, više zaostajemo i skupljamo loše ocene.

Vozi li mornar brod ili brod vozi njega, a da ovaj ne zna kuda ide? Naravno, mornar vozi brod, a ne obrnuto. ”What the hell effect” je kao brod koji često vozi nas, bespućima mora, uvaljuje nas u kiše i oluje… Zato mornar napokon treba da preuzme kormilo u svoje ruke i počne da upravlja brodom, počne da upravlja ”what the hell effectom” i tako izbegne neveru. “Ok, nisam napisao zadnjih nekoliko zadtaka iz matematike, ali ovaj ću napisati, neću nastaviti isti trend”, ”Ok, nisam učila geografiju redovno, ali bolje da sad naučim barem ovu novu lekciju, imaću manje posla pre testa.”

1 2 3 4  Sledeća strana  
Podeli tekst:
Tagovi :domaći zadatak, kako da poboljšate učenje, saveti za učenje, škola, učenje

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Počinje spajanje srednjih škola

Priprema za veliki odmor… i školu

Zbog ovih 5 principa danski školarci su najsrećnija deca na svetu

Miodrag Zec: “Obrazovanje je ovde apsolutno potcenjeno”

Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE

Školska godina produžava se za pet dana, “nastavnici su frustrirani”

Školska godina produžava se za pet dana, “nastavnici su frustrirani”

Drugo polugodište u osnovnim i srednjim školama počelo je danas, po modelu koji je važio u prvom polugodištu – mlađi osnovci su u klupama, podeljeni u manje grupe, a nastavnu...

Prvi besplatni udžbenici dostupni na internetu

Prvi besplatni udžbenici dostupni na internetu

Od juče su zahvaljujući Fondaciji „Alek Kavčić” za slobodno preuzimanje spremne knjige za treći i sedmi razred, koje bi uskoro za dva dinara po stranici mogla da štampa jedna od...

Obezbeđene subvencije za upis u rusku školu u Beogradu

Obezbeđene subvencije za upis u rusku školu u Beogradu

Putem sredstava javnog informisanja već je objavljeno da je Prva međunarodna ruska škola „Valentina Tereškova“ u Beogradu započela upis u prvi razred za decu iz Srbije koja nemaju predznanje ruskog...

Aleksandar Kavčić: Centralna figura obrazovnog sistema je učitelj, a ne ministar prosvete!

Aleksandar Kavčić: Centralna figura obrazovnog sistema je učitelj, a ne ministar prosvete!

Piše: Ana Mitić Za njega kažu da je jedan od vodećih informatičara na planeti. Svaki put kada se traži neki video na Jutjubu, podaci se pročitaju sa nekog diska upravo...

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly
kreativni centar

rknbgd

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2020. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪