Deca su po prirodi nestrpljiva, egocentrična i ne razmišljaju o potrebama drugih. Zato vrlo često upadaju u reč odraslima, i to ponekad zna da bude vrlo neprijatno.
Koliko puta na dan izgovorite „Je l’ vidiš da pričam s nekim?“. Međutim, dete od tri godine tu rečenicu ne razume na pravi način. Evo kako da pomognete i sebi i njemu i da na miru pričate sa drugaricom.
Deca do treće godine imaju vrlo ograničenu memoriju i nisu u stanju da zadrže misao, pa zato u tom uzrastu i najviše prekidaju razgovore odraslih
Deca su po prirodi nestrpljiva, egocentrična i ne razmišljaju o potrebama drugih. Kad zacrtaju da vam nešto kažu, oni će to učiniti bez obzira na to šta radite u tom trenutku. Zato vrlo često upadaju u reč odraslima, i to ponekad zna da bude vrlo neprijatno.
– Ako dođe do situacije da roditelj obraća pažnju na nekog drugog a ne na dete, ono može nesvesno da pomisli kako u tom trenutku nije bitno mami i tati. Zato deca i žele da po svaku cenu dobiju roditeljsku pažnju. Međutim, postoje deca koja često iritantno pokušavaju da budu u centru pažnje dok roditelj razgovara sa drugom osobom, a suštinski to su deca kojima pažnja ne fali, naprotiv, imaju je previše. Takva deca često ne znaju za granice – objašnjava Nikolina Milosavljević, psiholog i savetnik za roditelje.
Dajte mu knjigu ili igračku
Ako vaše dete ima manje od pet godina a ne želite da vas prekida u razgovoru sa drugaricom, ponudite mu pre razgovora neku knjigu ili igračku. To će umiriti dete, dok deca starija od pet godina i sama već razumeju zašto je važno da roditeljima ne upadaju u reč.
– Bez obzira na uzrast, deca su uglavnom usmerenija na svoje potrebe nego na tuđe. Zato je važno da ih pripremite i trenirate kako da se ponašaju u situaciji kad pričate sa drugima, a oni baš tada žele nešto važno da vam kažu. Možete da se dogovorite da vam u tim situacijama dete da znak, na primer, da spusti ruku na vašu nogu i onda ćete ga vi, kad procenite da može da vam prekine razgovor, pogledati i saslušati – savetuje Milosavljevićeva.
Iskustvo jedne mame
Sa ćerkom sam bila kod lekara i dok mi je on pričao šta od lekova treba da joj dajem, moje dete je sve vreme paralelno pričalo sa njim. Od nje ništa ga nisam čula, niti razumela, a to baš nije bilo prigodno mesto na kom sam mogla da joj održim bukvicu. M.G.
Nemojte da ga ignorišete
Kad vas dete prekida u razgovoru sa drugima, nije dobro da ga ignorišete jer tada ono nesvesno može da pomisli da je beznačajno svojim roditeljima. Kasnije to može samo da vam stvori mnogo veći problem u detetovom ponašanju nego što je prekidanje vaših razgovora.
– Kad im dete upada u reč, većina roditelja izgovori sledeću rečenicu „Je l’ vidiš da pričam sa nekim?“. A poenta je u tome da dete od tri godine tu rečenicu ne može da razume na pravi način i ono to doživljava kao kritikovanje sa prizvukom kazne. Zato u inat roditeljima počne još gore da se ponaša ili se povuče i bude jako tužno – kaže Milosavljevićeva.
Kako je, kad je ovaj problem u pitanju, strpljenje najvažnije, svojim primerom pokažite detetu da je čekanje, iako je neprijatno, podnošljivo i da se može preživeti. Zato se trudite da pred detetom budete strpljivi jer ono upija sve što vi radite.
Biljana Stefanović
Izvor: Blic žena
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Vladimir Đurić: Da li biste prodali novo jutro za milion dolara?
Može li se staviti cena na novo jutro, za koliko biste ga prodali? Da li je milion dolara ponuda koju biste prihvatili bez obzira na uslove? Dr Vladimir Đurić, doktor...
Blagostanje je neobjašnjiv osećaj ali ga prepoznate kad ga vidite – Erih From
Na pitanje šta smatra mentalnim zdravljem, From je odgovorio: "Ono što ja smatram mentalnim zdravljem bojim se da se razlikuje od onoga što mnogi drugi psihijatri ili psiholozi misle da...
Danijela Budiša Ubović: Psihološka zavisnost od roditelja – snažno osećanje dužnosti drži decu uz roditelje
Psihološka zavisnost od roditelja u velikoj meri može uticati na donošenje odluka u životu pojedinca koji bi trebalo da živi svoj život i oblikuje ga kako misli da treba pa...
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Nema komentara.