Psiholog savetuje: Naučite dete da vam ne upada u reč

Deca su po prirodi nestrpljiva, egocentrična i ne razmišljaju o potrebama drugih. Zato vrlo često upadaju u reč odraslima, i to ponekad zna da bude vrlo neprijatno.

Koliko puta na dan izgovorite „Je l’ vidiš da pričam s nekim?“. Međutim, dete od tri godine tu rečenicu ne razume na pravi način. Evo kako da pomognete i sebi i njemu i da na miru pričate sa drugaricom.

Deca do treće godine imaju vrlo ograničenu memoriju i nisu u stanju da zadrže misao, pa zato u tom uzrastu i najviše prekidaju razgovore odraslih

- Advertisement -

Deca su po prirodi nestrpljiva, egocentrična i ne razmišljaju o potrebama drugih. Kad zacrtaju da vam nešto kažu, oni će to učiniti bez obzira na to šta radite u tom trenutku. Zato vrlo često upadaju u reč odraslima, i to ponekad zna da bude vrlo neprijatno.

– Ako dođe do situacije da roditelj obraća pažnju na nekog drugog a ne na dete, ono može nesvesno da pomisli kako u tom trenutku nije bitno mami i tati.  Zato deca i žele da po svaku cenu dobiju roditeljsku pažnju. Međutim, postoje deca koja često iritantno pokušavaju da budu u centru pažnje dok roditelj razgovara sa drugom osobom, a suštinski to su deca kojima pažnja ne fali, naprotiv, imaju je previše. Takva deca često ne znaju za granice – objašnjava Nikolina Milosavljević, psiholog i savetnik za roditelje.

Dajte mu knjigu ili igračku

Ako vaše dete ima manje od pet godina a ne želite da vas prekida u razgovoru sa drugaricom, ponudite mu pre razgovora neku knjigu ili igračku. To će umiriti dete, dok deca starija od pet godina i sama već razumeju zašto je važno da roditeljima ne upadaju u reč.

– Bez obzira na uzrast, deca su uglavnom usmerenija na svoje potrebe nego na tuđe. Zato je važno da ih pripremite i trenirate kako da se ponašaju u situaciji kad pričate sa drugima, a oni baš tada žele nešto važno da vam kažu. Možete da se dogovorite da vam u tim situacijama dete da znak, na primer, da spusti ruku na vašu nogu i onda ćete ga vi, kad procenite da može da vam prekine razgovor, pogledati i saslušati – savetuje Milosavljevićeva.

Iskustvo jedne mame

Sa ćerkom sam bila kod lekara i dok mi je on pričao šta od lekova treba da joj dajem, moje dete je sve vreme paralelno pričalo sa njim. Od nje ništa ga nisam čula, niti razumela, a to baš nije bilo prigodno mesto na kom sam mogla da joj održim bukvicu.  M.G.

Nemojte da ga ignorišete 

- Advertisement -

Kad vas dete prekida u razgovoru sa drugima, nije dobro da ga ignorišete jer tada ono nesvesno može da pomisli da je beznačajno svojim roditeljima. Kasnije to može samo da vam stvori mnogo veći problem u detetovom ponašanju nego što je prekidanje vaših razgovora.

– Kad im dete upada u reč, većina roditelja izgovori sledeću rečenicu „Je l’ vidiš da pričam sa nekim?“. A poenta je u tome da dete od tri godine tu rečenicu ne može da razume na pravi način i ono to doživljava kao kritikovanje sa prizvukom kazne. Zato u inat roditeljima počne još gore da se ponaša ili se povuče i bude jako tužno – kaže Milosavljevićeva.

Kako je, kad je ovaj problem u pitanju, strpljenje najvažnije, svojim primerom pokažite detetu da je čekanje, iako je neprijatno, podnošljivo i da se može preživeti. Zato se trudite da pred detetom budete strpljivi jer ono upija sve što vi radite.

Biljana Stefanović

Izvor: Blic žena

spot_img

Najnovije

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Dečiji naučni karavan kreće na put kroz Srbiju: Lidl Srbija i MoleKul donose svet nauke za najmlađe

„Dečiji naučni karavan” donosi novu dinamiku: ova jedinstvena avantura pakuje kofere i stiže direktno na Lidl parkinge u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Požegi, kao i na posebno odabrane lokacije u Kragujevcu, Subotici, Zrenjaninu, Šapcu, Kraljevu i Novom Pazaru.

Zašto kupujemo suvenire? Male uspomene koje čuvaju najlepše trenutke

Psiholozi objašnjavaju da ljudi ne stvaraju emocionalnu vezu sa samim predmetom, već sa iskustvom koje on predstavlja.

Šta bi današnja deca mogla da nauče od dece iz 90-ih: Ne mora svaki trenutak da postane viralan

Svaka generacija nosi svoje i loše strane i vrednosti. Iako nam se ponekad čini da su današnje generacije klinaca, nekako logično, ispred onih iz devedesetih, stvari nisu uvek onakve kako izgledaju.

Snežana Golić, sportski pedagog: Sport ne priprema decu za medalje. Priprema ih za život.

“Neka deca ne biraju sport prema tome šta drugi očekuju od njih, već prema tome gde se osećaju slobodno, prihvaćeno i radosno. Jer igra ne pita ko si, koliko si brz, da li si dečak ili devojčica i hoćeš li jednog dana osvojiti medalju. Ona samo želi da se igra.”

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img