Aleksandar Baucal: Učenje ključnih znanja u školi i potrebnih vešina mora biti izbalansirano

Aleksandar Baucal, psiholog sa doktoratom na temu "Struktura implicitnog znanja roditelja o osobinama sopstvene dece" i predavač iz oblasti razvojne psihologije i psihologije obrazovanja dao je svoje mišljenje na temu - veštine koje bi deca trebalo da razviju tokom svog obrazovanja.

Aleksandar Baucal ističe da učenje veština koje bi svakom detetu bile korisne trebalo bi da bude sastavni deo obrazovanja. Koliko se te (potrebne) veštine poklapaju sa znanjem i gradivom na koje u školi nailaze, a koliko bi bilo potrebno promeniti da bi i škola i nastavnička profesija dobili bolji status u društvu – pročitajte u tekstu koji sledi.

„Na osnovu 500 odgovora na pitanje koje su najvažnije veštine koje bi deca trebalo da razviju tokom svog obrazovanja izdvojile su se sledeće (nakon grupisanja sličnih odgovora):

- Advertisement -

Empatija
Kritičko mišljenje
Komunikacija
Saradnja
Kreativnost
Rešavanje problema
Upornost
Kako učiti
Radoznalost
Samopouzdanje
Samostalnost
Odgovornost

Možda je važno da se naglasi da stavljanje naglaska na ove veštine ne znači da bi iz škole bila „izbačena“ tradicionalna školska znanja (koja trenutno potpuno dominaraju), već da bi trebalo napraviti balans između tih znanja i navedenih veština. Uostalom, promena u načinu učenja ključnih znanja bi omogućila da istovremeno učenici nauče na bolji način data znanja i da tokom njihovog učenja razvijaju i više ključnih veština.

Ako bi se još školsko učenje dešavalo u pozitivnoj atmosferi uz međusobno uvažavanje i poštovanje, škola više ne bi bila „smor“ (kako to često kažu učenici), a nastavnička profesija bi stekla značajno bolji status u društvu.“

Preuzeto sa: Aleksandar Baucal / Facebook/

Pročitajte i: 5 veština kojima bi trebalo da naučite svoje dete pre polaska u školu

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img