Najnovije: Anketa Detinjarija: Najbolje knjige za decu u 2014. po mišljenju pisaca, kritičara i izdavača
U novogodišnjoj anketi koju je sproveo sajt Detinjarije među književnim kritičarima, piscima i izdavačima za decu, kao najbolje knjige objavljene tokom književno veoma plodne 2013. izdavajaju se dva romana fantastičnog žanra inspirisana balkanskim folklorom – “Deca bestragije“ Uroša Petrovića i „Zelenbabini darovi“ Ivane Nešić, „Vidovite priče“ Ljubivoja Ršumovića kao i prevodi švedskog autora Ulfa Starka.
Koje knjige i autori su obeležili 2013. godinu kada je dečija književost u pitanju, pitali smo poznate pisce za decu, književne kritičare i domaće izdavače. Od devet sagovornika koji su se odazvali anketi, po četvoro je među najuspelija književna ostvarenja u protekloj godini uvrstilo „Decu bestragije“ Uroša Petrovića u izdanju Lagune, „Zelenbabine darove“, debitantski roman Ivane Nešić u izdanju Kreativnog centra i “Vidovite Priče” Ljubivoja Ršumovića sa ilustracijama Dušana Petričića (Laguna)
Poznavaoci književnosti za decu istakli su i knjigu Dejana Aleksića “Koga se tiče kako žive priče” (Kreativni centar), zbirku dramskih igara “Da li ste vi žaba” Jasminke Petrović ( “Odiseja”), drugu knjigu za decu dramskog pisca Uglješe Šejtinca “Čarna i Nesvet” (Pčelica), novu knjigu Pop D. Đurđeva “O babama i žabama” (Pčelica), knjigu “Budimir i retke vrste” Zorana Panevskog (Kreativni centar) i “Majmunoljupce” Vladimira Manojlovića (RTS).
Kada su knjige stranih autora koje su objavljene u Srbiji tokom prošle godine u pitanju, kao najzanimljiviji se izdvojio švedski autor Ulf Stark čije knjige „Moj prijatelj šeik u Sturebiju“ i „Čarobne patike mog prijatelja Persija“ je objavio Kreativni centar a knjigu “Diktator” Fabrika knjiga.
Od prevedenih knjiga zapaženi su i novi nastavak priče o Trejsi Biker, devojčici koja živi u domu za decu bez roditelja („Trejsi Biker u glavnoj ulozi“), jedne od najznačajnijih savremenih britanskih spisateljica za decu, Džeklin Vilson, koji je objavila Odiseja, zatim drugi deo priče o devojčici Hedvigi („Hedviga i Maks ulov“) švedske autorke Fride Nilson (Kreativni centar) i knjiga “Bonjour Alis” Džudi Kertin, roman o prijateljstvu i prvim simpatijama.
Pročitajte u nastavku kompletne utiske kritičara, pisaca i izdavača o književnoj produkciji u 2013. godini:
Ljiljana Pešikan Ljuštanović, profesorka Filozofskog fakulteta u Novom Sadu
Preporučila bih svakako dva fantastična romana za decu: pre svega „Decu Bestragije“ Uroša Petrovića, mastovito, uzbudljivo, napeto delo, puno avantura, odlično napisano, podsticajno i „Zelenbabine darove“ mlade autorke Ivane Nešić, delo duhovito, zabavno, privlačno. Retko se kad spoje dva takva dela u jednoj godini.
Izuzetna su i dela klasika srpske dečje književnosti Ljubivoja Ršumovića, koja su ponovo dostupna zahvaljujuci Laguni.
Od stranih pisaca najviše volim Nila Gejmena, naročito Zvezdanu prašinu i Knjigu o groblju. Istina, to je, pre svega za nešto zrelije dete, ali reč je o knjigama koje se vole i koje podstiču na čitanje. Za mlađe – Dejan Aleksic i njegove knjige “Koga se tiče kako žive priče” ili “Bojan Mrvica i zakopano blago” Aleksić je izvanredan pesnik, pripovedač žive mašte i talentovan pisac za odrasle.
Uroš Petrović, pisac za decu
Mislim da je ove godine izašlo mnogo dobrih knjiga za decu. Ipak bih izdvojio Ršuma, koji je ove godine izdao sjajnu novu knjigu „Vidovite priče“, u proverenom tandemu sa čuvenim ilustratorom Duškom Petričićem. Takođe, nedavno su izašla i reizdanja njegovih kultnih knjiga „Još nam samo ale fale“ i „Nevidljiva ptica“, a za koji dan mu izlazi i meni posebno omiljena „Ma šta mi reče“. Eto prilike da i našoj deci upriličimo malo lepe literarne čarolije, koja je i nama nekada pomogla da lepše i zanimljivije odrastemo!
Tijana Spasić, književni kritičar
Od izdanja iz 2013. koja sam imala prilike da pročitam pre svega bih preporučila zbirku dramskih igara za za decu od 6 do 10 godina, koju je napisala Jasminka Petrović, a objavila izdavačka kuća Odiseja. „Da li ste vi žaba“ je maštovita knjiga uz koju se deca mogu odlično zabavljati, ali i usvojiti osnovna znanja o svetu pozorišta. Iako to nije njena primarna namena, knjiga je protkana mudrim i duhovitim referencama na današnje vreme, tako da može da posluži i kao neka vrsta neformalnog kursa lepog ponašanja i boljeg razumevanja postupaka druge dece i odraslih. Knjiga je i vizuelno veoma privlačna, a ilustracije je uradila Ana Petrović.
Posle predivne „Vetruškine ledine“, dramski pisac i prozaista Uglješa Šajtinac je napisao svoju drugu knjigu za decu, koja se zove „Čarna i Nesvet“. Ovu dirljivu priču o ohrabrenju koje osetljivoj deci donosi prijateljstvo objavila je izdavačka kuća Pčelica.
Od prevedenih knjiga skrenula bih pažnju na seriju romana o Trejsi Biker, čija je autorka jedna od najznačajnijih savremenih britanskih spisateljica za decu, Džeklin Vilson. Džeklin Vilson u svojim knjigama često obrađuje zanemarene ili tabu teme u oblasti književnosti za decu i mlade, kao što su iskustva dece s invaliditetom, život u nefunkcionalnim porodicama (Ilustrovana mama), batine i bežanje od kuće (Tajne), ili homoseksualnost (Poljubac). U seriji romana o Trejsi Biker glavna junakinja je devojčica koja živi u domu za decu bez roditelja, a na osnovu njih je snimljeno nekoliko filmova i televizijski serijal koji se već dvadeset godina emituje na Bi-Bi-Siju. Ove godine Odiseja je objavila još jedan roman o omiljenoj junakinji, „Trejsi Biker u glavnoj ulozi“, u prevodu Marije Vukosavljević.
Jedan od najpoznatijih dečjih pisaca u Švedskoj, Ulf Stark, pre nekoliko godina je otvorio Sajam knjiga u Beogradu. Od tad je Kreativni centar objavio tri njegova romana, a izdavačka kuća Fabrika knjiga ove godine i knjigu „Diktator“, koju je Ulf Stark radio u saradnji sa ilustratorkom Lindom Bundestam. Sve četiri knjige sa švedskog je prevela Slavica Agatonović.
Ljiljana Marinković, direktorka izdavačke kuće Kreativni centar
Novi autorski glas koji me je oduševio u 2013. godini jeste Ivana Nešić, koja je napisala fantastični roman “Zelenbabini darovi”. Knjiga “Koga se tiče kako žive priče” koju je napisao Dejan Aleksić a ilustrovala Maja Veselinović proglašena je najboljom dečjom knjigom u 2013. godini i to je nagrada koju smo slavili prethodne godine.
Nova knjiga Kreativnog centra koja se najbolje prodavala je knjiga “Da pukneš od monstruma” Zorana Penevskog i Boba Živkovića.
Vest koja me je obradovala 2013. godine je povratak Duška Petričića u Srbiju.
Knjiga koja mi se dopala a koju nismo mi objavili je “Diktator” Ulfa Starka i Linde Bundestam, a njen izdavač je Fabrika knjiga.
Tijana Tropin, književni kritičar
Prilikom pregledanja knjiga za decu koje su konkurisale za nagradu Neven, izdvojile su se sledeće:
“Radovi na Mlečnom putu” Dušana Pop Đurđeva (Čekić), koji uspešno spaja parodije klasika dečje književnosti sa eksperimentalnom vizuelnom poezijom, “Priručnik za pingvine” Igora Kolarova (Čekić), lirska proza apsurdnog i gotovo zen humora jednako namenjena odraslima i deci, “Buvlje hvatalice” Lidije Nikolić (Čekić), zbirka toplih priča o kućnim ljubimcima, “Gamiž” Mine Todorović (Everest media), fantastično-avanturistička povest u tolkinovskom ključu, istaknuta kao najuspeliji roman u prošlogodišnjoj ponudi, i “Majmunoljupci” Vladimira Manojlovića (RTS), koji su na kraju odneli prevagu kao najbolja knjiga za decu u protekloj godini – zbirka priča o Čarlsu Darvinu, njegovoj kuvarici i njegovom asistentu, koji duhovito i raspevano raspravljaju o različitim životinjama.
Uz njih bih dodala i tri naslova koja su se pojavila kasnije tokom ove godine: simpatično-edukativno opremljenu zbirku jednočinki Jasminke Petrović “Da li ste vi žaba” (Odiseja), i dva fantastična romana za decu – u pitanju su “Deca Bestragije” Uroša Petrovića (Laguna), njegov do sada najbolji roman, i “Zelenbabini darovi”, prvenac Ivane Nešić (Kreativni centar), neočekivano zrelo i uspelo delo.
Stranu produkciju, nažalost, ne stižem da pratim koliko bih želela, ali mogu da izdvojim knjigu čije je pojavljivanje mene lično veoma obradovalo: to su “Priče iz džungle” Orasija Kiroge (Kreativni centar), klasika urugvajske književnosti koji je kod nas, nažalost, nedovoljno poznat.
Jovan Ljuštanović, književni kritičar i urednik časopisa “Detinjstvo”
Srpska kulturna scena, što se tiče knjiga za decu, izuzetno je živa i šarenolika, što, pak, ne znači, da je situacija sjajna. Preteže komercijalna knjiga, često lepo upakovana, ali, uglavnom, osrednje estetske vrednosti, ili čak i bez vrednosti. Uprkos tome, istrajavaju pojedini izdavači na dobrim izdavačkim konceptima, kao što se, na sreću, javljaju novi izdavači koji se hrabro upuštaju u objavljivanje kako klasika tako i savremene domaće književnosti za decu.
Od već etabliranih izdavača svakako treba izdvojiti Kreativni centar. Njihova biblioteka “Svet je jedan” objavila je niz knjiga dobrih knjiga savremene strane književnosti za decu. Iako to nisu izdavački hitovi koji „zbrišu“ tržište, u tim knjigama ima suptilnog osećanja za svet detinjstva i za socijalne i psihološke probleme savremene dece. S rizikom da se o neke knjige ogrešim, spomenuo bih iz te biblioteke serijal o Hedvigi švedske autorke Fride Nilson, ili “Kad se moj brat popeo na orman” španske spisateljice Viktorije Peres Eskrive.
Kreativni centar objavljuje i knjige jednog od najznačajnijih savremenih srpskih pisaca za decu Dejana Aleksića. Njegov venac priča za decu “Koga se tiče kako žive priče” je, gledano u celini, majstorski ogled o priči i pričanju i, istovremeno, zanimljiva knjiga za sve one koji vole da se igraju jezikom i pričanjem i pričom. “Zelenbabini darovi” mlade književnice Ivane Nešić je nov, svež i obećavajući doprinos srpskoj fanastici i svakako jedna od najboljih knjiga objavljenih u 2013. godini.
Jedan od naših najboljih savremenih pisaca za decu jeste Uroš Petrović. Njegova “Deca bestragije” ne samo što pripadaju fantastici kao najpopularnijem žanru našeg vremena, ona na najbolji način obnavljaju patos pustolovnog romana, ali i donose savremenu priču o otvorenosti identiteta (nacionalnih i verskih) i priču o ljudskoj dobroti i slobodi. Petrovićev izdavač je Laguna. Ona objavljuje i savremenog klasika fanastične književnosti za decu, Petrovićevog duhovnog sabrata, Nila Gejmena. Novo druženje pesnika Ljubivoja Ršumovića i ilustratora Dušana Petričića, takođe, u izdanju Lagune, lep je književni događaj.
Ipak, od izdavača, najveće aplauze zaslužuje Pčelica iz Čačka. Ovaj, relativno nov izdavač, hrabro se upustio u objavljivanje ne samo klasika književnosti za decu nego i niza savremenih domaćih pisaca. U njegovom izdanju možete na primer, čitati zbirku beskrajno duhovitih, nonsesnih pričica za decu i odrasle Pop D. Djurdjeva „O babama i žabama“.
Jasminka Petrović, pisac za decu
Od izdanja iz protekle godine predlažem knjige „Moj prijatelj šeik u Sturebiju“ i „Čarobne patike mog prijatelja Persija“. Pisac obe knjige je Ulf Stark, a izdavač Kreativni centar. Prevodilac je Slavica Agatonović.
Obe knjige su autobiografske. Kroz duhovite situacije i dijaloge pisac govori o vrlo važnim temama odrastanja: o prijateljstvu, roditeljima, školi, socijalnim problemima, nasilju među vršnjacima, polnom sazrevanju itd. Čula sam iz pouzdanih izvora da ce biti objavljena i treća knjiga iz ovog serijala.
Kada su u pitanju domaća izdanja, izdvojila bih knjigu “Budimir i retke vrste” u izdanju Kreativnog centra. Pisac ove knjige je Zoran Penevski a Dušan Pavlić je njen ilustrator. Knjiga je maštovita i beskrajno zabavna za čitanje i gledanje.
Goran Marković, direktor izdavačke kuće Pčelica
Knjige i autori koji su na mene ostavili najveći utisak su : Ljubivoje Ršumović – “Vidovite priče”, Uroš Petrović – “Zagonetne priče – Knjiga peta” i “Deca bestragije”, Dejan Aleksić – “Koga se tiče kako žive priče” i Jasminka Petrović – “Od čitanja se raste”.
Od izdanja IK Pčelice izdavajam sledeće: Lidija Nikolić – “Mamin dnevnik”, Igor Kolarov – “Klizave priče”, Raša Popov – “Mokrinski patuljci”, Aleksandar Čotrić – “Ozbiljno smešna knjiga”, Gradimir Stojković – “Hajduk u Beogradu” , prvo ilustrovano izdanje, a do novijih knjiga Kefalicu, autorke “Tanje Aleksić”.
Od izdavačkih poduhvata za 2013. godinu, preporučujem ediciju “Čudesni stihotvorci” Izdavačke kuće Pčelica, koja obuhvata najveća imena pesničkog stvaralaštva u neverovatnih 12 knjiga antologijskog tipa.
Sonja Ćirić, novinar i pisac za decu
U ovoj godini, kao i u prethodnim, izdvaja se “Kreativni centar” knjigama promišljeno i tačno biranim za sve uzraste dece i mladih. Način na koji oni rade u ovim uslovima nepovoljnim po svaku knjigu a naročito dečju, je pravi poduhvat. Izdvojila bih njihove knjige “Budimir i retke vrste” Zorana Panevskog namenjenu deci iznad 11 godina (spoj poučnog i avanturističkog štiva s kojim se je lako poistovetiti), i “Bonjour Alis “ Džudi Kertin, roman o prijateljstvu i prvim simpatijama, namenjen čitaocima između 9 i 12 godina kao lepu literaturu koja nudi odgovore na važne dečje nedoumice.
Takođe, izdvojila bih i knjigu “Vidovite priče” Ljubivoja Ršumovića koju je ilustrovao Dušan Petričić u izdanju “Lagune”.
(Priredila Jovana Papan)