Sajt Detinjarije drugi put je sproveo novogodišnju anketu među književnim kritičarima, piscima i izdavačima za decu o književnoj produkciji za decu u prethodnoj godini. Kao najbolje knjige domaćih autora, objavljene tokom 2014. godine, učesnici ankete izdvojili su “Tajnu nemuštog jezika” Ivane Nešić, roman „Cipela na kraju sveta“ Dejana Aleksića, „Stilske igre“ Simeona Marinkovića i knjigu „Lovac na maslačke“ Vesne Aleksić, a od prevedenih naslova – „Zagonetnu kuću u šumi“ švedske autorke Lene Olmark.
I ove godine, poznavaocima književnosti za decu – kritičarima, piscima , izdavačima i bibliotekarima – obratili smo se sa pitanjem “Koje knjige i autori su obeležili prethodnu godinu kada je dečija književost u pitanju?”
Anketi se odazvalo jedanaest sagovornika, a sedam njih je među najuspelija književna ostvarenja uvrstilo knjigu “Tajna nemuštog jezika” Ivane Nešić (Kreativni centar), drugu knjigu iz serijala o avanturama dečaka Mike. Za svoj prethodni roman „Zelenbabini darovi“ Ivana Nešić dobila je nagradu „Neven“. „Tajna nemuštog jezika“ ocenjena je „kao veoma uzbudljivo štivo ispunjeno elementima fantastike i slovenske mitologije” dok autorka, “demonstrira zavidno umeće fantastičnog pripovedanja, vešto prožimajući realno i fantastično.”
„Cipela na kraju sveta“ Dejana Aleksića (Kreativni centar), ocenjena kao “duhovito poigravanje formom i jezikom” i “bajka iz koje bi i odrasli imala svašta da nauče“, prvi je roman za decu poznatog pisca i pesnika, a zapažen je od strane šestoro anketiranih.
„Lovac na maslačke“ Vesne Aleksić (Kreativni centar), delo koje se bavi temom nekompletnih porodica, istaknut je kao „najcelovitiji roman za mlađe uzraste“, a „Stilske igre“ Simeona Marinkovića (Kreativni centar), kao „maštovita, raznolika, razigrana, originalna i edukativna“ knjiga.
Od izdanja stranih autora, četvoro sagovorika izdvojilo je „Zagonetnu kuću u šumi“ švedske spisateljice Lene Olmark (Odiseja). U pitanju je zbirka vešto napisanih horor priča, “značajna ne samo u smislu promocije horor žanra za decu, već pre svega zato što problematizuje dečji strah i načine na koji se deca nose sa sopstvenim demonima.“
Od knjiga domaćih autora zapaženi su još i naslovi “Čavrljanje” Ljljane Vukić (Pčelica), „Martina velika zagonetna avanutra“ Uroša Petrovića (Laguna), “Priče od A do Š” Simeona Marinkovića (Kreativni centar), „Samo za tvoje uši“ Jasminke Petrović (Kreativni centar), „Košulja dobre srećeˮ Zorana Božovića (Pčelica).
Od prevedenih knjiga poznavaoci preporučuju i treći nastavak avantura dačaka Matjea Idalfa „Matje Idalf i čarolija trnja” (Kreativni centar), knjigu Ide Pjerolotkin „Ala Betka i čudnovate školske zavrzlame” (Odiseja), roman „Vilja i Razbojnikovići“ finske autorke Siri Kolu (Kreativni centar), „Sedam minuta posle ponoći” Patrika Nesa (Orfelin izdavaštvo), „Herman“ Laša Sobija Kristensena (Čarobna knjiga) i druge.
Pročitajte u nastavku kompletne utiske kritičara, pisaca, izdavača i bibliotekara o književnoj produkciji u 2014. godini:
Zorana Opačić, književni kritičar
Više pisaca tokom 2014. objavilo je prozna dela koja predstavljaju svojevrsne nastavke prethodnih knjiga (Ljubivoje Ršumović svojom knjigom „Vid iz Talambasa“, u izdanju Kreativnog centra proširuje koncepciju „Vidovitih priča“, a Uroš Petrović „Martinom velikom zagonetnom avanturom“, Laguna nastavlja pripovedanje o avanturama Marte Smart).
Među njima izdvaja se odličan roman Ivane Nešić „Tajna nemuštog jezika“ (Kreativni centar), nastavak Zelenbabinih darova (2013), koji je već dobio nagradu Rade Obrenović. I u ovom romanu autorka uspešno kombinuje elemente folklora (motivi nemuštog jezika, zmijskog cara, Mokoš, zduhaća, pretka – zaštitnika doma itd.) sa blagim humorom i stvara dinamičnu, razvijenu fabulu.
Zbog pevanja iz oneobičajene, šaljivo-ironijske perspektive zbirka Gorana Novakova „Zrikni svet kroz rozle đozle“, koja se prošle godine pojavila u štampanom obliku, u izdanju Zmajevih dečjih igara, predstavlja svež, nov i kvalitetan pesnički glas.
Preporučujem knjigu Vladimira Andrića „Večernji slon“, u izdanju nove izdavačke kuće za decu 3D+. Kombinovanjem rimovanog pripovedanja – i pevanja i primenom nonsensa, Andrić proširuje poetički obrazac Radovićevog Vestern ciklusa i Ršumovićeve poezije.
Takođe, izdvajam romane Dejana Aleksića „Cipela na kraju sveta“ (Kreativni centar) i Vesne Aleksić „Lovac na maslačke“ (Kreativni centar), kao i delo Jasminke Petrović „Samo za tvoje uši“ (Kreativni centar)
Fantastika je veoma zastupljena u književnosti za decu, i neretko se zasniva na folklornim motivima (npr. Nenad Gajić, „Bajka nad bajkama“, „Senka u tami“, Laguna).
Među naučnopopularnim knjigama izdvajam „Urnebesnu istoriju“ koju je za Zavod za udžbenike priredio Igor Kolarov.
Od stranih knjiga izdvajam odličan novi roman Nila Gejmena „Okean na kraju puteljka“ (Laguna) (roman se pojavio 2013. i za svaku pohvalu je što se prevod brzo pojavio).
Izdavačke kuće kod kojih treba tražiti knjige za mlade i najmlađe su već dobro poznate: Kreativni centar, Pčelica, Buklend, Čekić, Zmajeve dečje igre, Laguna, od nedavno i 3D+.
Aleksandar Gubaš, urednik bloga Knjigoskop.com
Od domaćih dečjih romana objavljenih u 2014. godini, svakako bih izdvojio „Lovca na maslačke“ Vesne Aleksić, u izdanju Kreativnog centra. Ovo predivno ostvarenje koje se bavi temom nekompletnih porodica predstavlja Vesnu Aleksić u najboljem izdanju, donoseći verovatno dramaturški najcelovitiji domaći roman za mlađe uzraste, koji je nezasluženo prošao „ispod radara“ kritike. Tu je i „Tajna nemuštog jezika“ Ivane Nešić, autorke „Zelenbabinih darova“ i dobitnice prošlogodišnje nagrade Zmajevih dečjih igara. Duhovito poigravanje formom i jezikom nudi nam „Cipela na kraju sveta“ Dejana Aleksića, dobitnika nagrade Politikinog zabavnika.Zanimljivo štivo je i „Košulja dobre sreće“ Zorana Božovića, u izdanju Pčelice, roman koji obrađuje problem rasne diskriminacije prema Romima.
Od ostvarenja stranih autora za mlađi uzrast koje je prošle godine objavio Kreativni centar, urnebesnu zabavu će priuštiti anarhična drumska avantura „Vilja i Razbojnikovići“ finske autorke Siri Kolu. Zgodno štivo za letnji raspust je „Ivino letovanje“ Džudi Kertin, još jedan od naslova iz irske produkcije u ponudi Kreativnog centra, roman koji se bavi jednim zanimljivim primerom dečjeg ekološkog aktivizma.
Izdavačka kuća Odiseja je prevela „Kazansku zvezdu“ austrijsko-britanske autorke Eve Ibotson, zabavnu storiju smeštenu u carski Beč u predvečerje Prvog svetskog rata. Među Odisejinim izdanjima za starije uzraste valja pomenuti svetski hit „Đubre“, britanskog autora Endija Maligana.
Što se tiče prošlogodišnjih prevedenih izdanja za starije uzraste, svakako treba izdvojiti „Belu vranu“ (izdavač Evro-Giunti), debitantski roman britanske autorke Sali Grin, u kome se radikalno preispituju klasične podele na crno i belo, dobro i zlo.
Ivana Mijić, književni kritičar
U izdanju „Kreativnog centra” prošle godine se pojavila i nova knjiga Dejana Aleksića – „Cipela na kraju sveta”. U ovom nevelikom romanu Aleksić se vešto poigrava formom i samim pristupom u oblikovanju dela, nastavljajući tako žanrovski eksperiment koji otkrivamo i u njegovoj zbirci kratkih priča „Koga se tiče kako žive priče”.
Još jedan autor čija ostvarenja izmiču jasnom žanrovskom definisanju jeste Dušan Pop Đurđev. On je prošlogodišnji dobitnik nagrade „Zlatni ključić” i tim povodom je u izdanju Međunarodnog festivala poezije „Smederevska pesnička jesen” objavljen izbor njegove poezije za decu „Madam Tiso, Dunav Tiso: muzej stilskih figura”.
Na samom kraju godine „Laguna” je objavila novu knjigu iz serijala o Marti Smart. Reč je o „Martinoj velikoj zagonetnoj avanturi”, svojevrsnom romanu u zagonetkama, kojim nas Uroš Petrović poziva na čitalačku avanturu i podstiče da se bar malo zamislimo dok rešavamo mnoštvo mozgalica i glavolomki.

Zanimljivo ostvarenje svakako je i „Zagonetna kuća u šumi” švedske spisateljice Lene Olmark. Ova se knjiga kod nas pojavila u izdanju „Odiseje”. Najavljena je kao zbirka priča strave za decu koja se boje dosadnih knjiga, a verujem da je značajna ne samo u smislu promocije horor žanra za decu, već pre svega zato što problematizuje dečji strah i načine na koji se deca nose sa sopstvenim demonima.
U tom smislu spomenula bih i knjigu „Sedam minuta posle ponoći” koju je 2013. godine objavila izdavačka kuća „Orfelin izdavaštvo”. Po ideji rano preminule engleske spisateljice Šivon Daud, Patrik Nes gradi priču koja se takođe bavi dečjim strahovima, uzrocima dečje patnje i često veoma surovom potragom za svojim mestom u svetu. Bitan deo romana jesu i fantastične, mračne ilustracije Džima Keja, koje predstavljaju integralni deo samog teksta i ovo izdanje čine dodatno zanimljivijim.
I naposletku ne mogu, a da ne spomenem sjajni roman mlade poljske spisateljice Ide Pjerolotkin – „Ala Betka i čudnovate školske zavrzlame”. Ovaj roman je u izdanju „Odiseje” izašao 2013. godine, ali se o njemu malo pričalo, iako je u pitanju beskrajno šarmantno, pametno i duhovito delo koje se bavi večitim sukobom između dece i odraslih.
Sonja Ćirić, novinar i pisac za decu
Bez ikakve dileme mislim da su najbolji naslovi u produkciji dečje knjige 2014. godine bila izdanja Kreativnog centra “Priče od A do Š“ Simeona Marinkovića, „Stilske igre“ Simeona Marinkovića i „Cipela na kraju sveta“ Dejana Aleksića. Poslednje dve knjige su upravo dobile Zabavnikovu nagradu.
Aleksićeva „Cipela“ je bajka iz koje bi i odrasli imala svašta da nauče. „Priče od A do Š“ i „Stilske igre“– kako napisati priču od reči koje počinju istim slovom, i igranje stilovima, su veoma podsticajne i deci i odraslima.
Jovan Ljuštanović, književni kritičar i urednik časopisa “Detinjstvo”
Kratak roman Dejana Aleksića „Cipela na kraju sveta“ počiva na osobenom Aleksićevom osećanju apsurda. Pisac uspeva da to osećanje, koje je tradicionalno pripadalo modernoj poeziji i kratkoj priči za decu, proširi na roman.
Zagonetna priča, kao, barem u srpskoj književnosti za decu, autohtoni žanr Uroša Petrovića, dobio je još jednu potvrdu u knjizi „Martina velika zagonetna avantura“. Knjiga i ovaj put pleni intelektualnom igrom zagonetanja, ali i vizuelnim identitetom, pre svega, modnom stilizacijom, u njoj Marte Smart odrasta i postaje tinejdžerka.
Zanimljiv je i eksperiment Simeona Marinkovića „Stilske igre“. Varirajući priču o lisici i gavranu autor se poigrava (možda ne uvek s podjednakim uspehom) različitim književnim vrstama, a iz toga proizlazi zabana knjiga s određenim edukativnim namerama.
Violeta Đorđević, bibliotekar
Dečje odeljenje Biblioteke grada Beograda
Svim čitaocima koji traže poseban litaerarni izraz preporučila bih knjigu „Tajna Nemuštog jezika” autorke Ivane Nešić. Ovo je majstorski napisan roman i okarakterisala bih ga kao veoma uzbudljivo štivo ispunjeno elementima fantastike i slovenske mitologije.
Kada su upitanju strani autori izdvojila bih delo švedske spisateljice Lene Olmark „Zagonetna kuća u šumi”. Ova zbirka vešto napisanih horor priča s pravom nosi podnaslov „Za decu koja se boje dosadnih knjiga”. Kada započnete čitanje ove knjige, maštovito napisane priče, neočekivani obrti, uzbudljive horor scene, čine da se od knjige ne odvajate dok ne dođete do poslednjeg ispisanog reda. Preporučijem je za podsticanje čitanja u ranom tinejdžerskom uzrastu.
Izdvojila bih romane u kojima se opisuju avanture dečaka Matjea Idalfa, koje je napisao mladi fransuski autor Kristof Mori. Romani predstavlja ju francusku verziju Harija Potera, a 2014. godine godine kod nas je izdat nastavak „Matje Idalf i čarolija trnja”.

Slobodan Stanišić, pisac za decu
Mišljenja sam da je ovo nešto novo i zanimljivo u literaturi za decu i mlade. Lidija Nikolić nije žalila truda da u jednoj opsežnoj knjizi oslike
različite trenutke svakodvnevice i privuče čitaica da ostane uz ovaj dnevnik od korice do korice.
2) Gordana Timotijević: „Svrakin sat“
Lično sam sklon ovakvoj vrsti literature, posebno kad je stvara Gordana Timotijević čiji sam uporni čitalac. Lepo, sveže i zanimljivo, knjiga stvaralašvo za decu donosi posebnu dimenziju.
3) Ljiljana Vukić: „Čavrljanje“
Knjiga je ispunjena lepotom opisivanja ljubavi prema životu i svetu koji nas okružuje. Ljiljana je godinama radila za decom a sada sve više svog vremena i iskustva posvećuje stvaranju za decu.
Jasminka Petrović, pisac za decu
Izdvajam knjigu „Igra odrastanja“ zato što je pametna, poučna, duhovita, savremena, razumljiva i afirmativna. Autorka dobro poznaje adolescente, njihove želje, strepnje i nesigurnosti. Čak i kada ih zadirkuje, ona im daje podršku s mnogo ljubavi i topline. Uz ovu knjigu mladi će bezbednije i bezbolnije ući u svet odraslih. Psiholog Ivana Lukić je pisac, Aleksandar Stojšić i Duško Bjeljac su ilustratori, a Kreativni centar je izdavač.
Takođe izdvajam knjigu „Stilske igre“ zato što je maštovita, raznolika, razigrana, originalna i edukativna. Tekst i ilustracije se prožimaju, dopunjuju i nadmudruju. Uz pomoć gavrana i lisice autor nas sigurnom rukom vodi kroz različite književne stilove, te čitalac na licu mesta saznaje šta je to satira, razbrajalica, sonet, epigram, balada itd. Pisac je Simeon Marinković, ilustrator Dušan Pavlić, a izdavač Kreativni centar.
„Moj tata je tat“ je knjiga koju izdvajam jer je iskrena, otvorena, hrabra, beskompromisna i životna. Na vrlo jednostavan i deci razumljiv način, pisac pokreće složenu, psihološku temu – odnos između sina i oca. Kroz rimovan tekst, glavni junak nam panično saopštava razočaranje u svog tatu. Čitaoci odahnu tek na poslednjoj strani kada saznaju i tatinu verziju istog događaja.
Pisac je Darko Macan, ilustrator je Štef Bartolić, a izdavač, tj. nakladnik Knjiga u centru.
Izdvajam i knjigu „Zagonetna kuća u šumi“ zato što je strašna, misteriozna, neočekivana i puna duhova. Naslovi priča (Igra duhova, Peščani zamak, Ubica u parku i Ispod površine) već nas uvode u horor atmosferu. Junaci i događaji su različiti, ali cilj je uvek isti – suočiti se sa sopstvenim strahom koji uglavnom proilazi iz osećanja krivice. Autorka je Lena Olmark, prevodilac sa švedskog je Čedomir Cvetković, ilustrator je Nikola Korica, a izdavač Odiseja.
Ljiljana Marinković, direktorka izdavačke kuće Kreativni centar
– Ivana Nešić, „Tajna nemuštog jezika“, Kreativni centar. Drugi roman koji dokazuje da je pred nama spisateljica izuzetnog stila i humorističkog dara. Već posle par meseci od objavljivanja stigla je i nagrada „Rade Obrenović“ za najbolji roman u 2014, što samo govori o tome da nagrade koje je dobila Ivanina prethodna knjiga, „Zelenbabini darovi“, nisu slučajne.
– „Različak“, nova edicija Kreativnog centra. Prve dve knjige u njoj su „Stilske igre“ i „Priče od A do Š“ Simeona Marinkovića. Svaki od ova dva teksta predstavlja specifičnu jezičku i vizuelnu igru, koja poziva čitaoca da i sam nastavi stvaranje. Knjige koje ni po čemu ne liče na trenutak u kome živimo.
– Vesna Aleksić, „Lovac na maslačke“, Kreativni centar. Posle dužeg vremena novi roman Vesne Aleksić, autorke koja je poznata po tome što čak i u knjigama za najmladje pokreće ozbiljne životne teme. Ovo je jedna takva knjiga, a njena glavna junakinja Maša je pametna i hrabra, kakve i treba da budu junakinje.
– Jasminka Petrović, „Samo za tvoje uši“, ilustrovao Dobrosav Bob Živković, Kreativni centar. Nova knjiga poznatog autorskog tandema, namenjena čitačima početnicima, o dečaku Luki čiji je strah napravio pravi džumbus u vasioni.
– Laš Sobi Kristensen, „Herman“, Čarobna knjiga. Izuzetni norveški autor, čija pametna i osećajna knjiga za mlade može biti podjednako zanimljiva i odraslima.
– Slavoljub Stanković, „Čarobnjak Dandruf i izgubljena knjiga“, Kreativni centar – roman u stihu, zabavan i mudar, kroz niz urnebesnih dešavanja u ambijentu pozorišta podseća nas na to šta su najveće životne vrednosti. Nakon tri romana za odrasle i izuzetne „Knjige utisaka“ autor se sa velikim uspehom okušao i u stvaralaštvu za decu.
– Dejan Aleksić, „Cipela na kraju sveta“, Kreativni centar. Prvi roman jednog od najboljih pisaca za decu kod nas, nagradjivanog do sada mnogo puta za poeziju i zbirke priča. Knjiga puna zanimljivih likova i neočekivanih obrta, koji su Dejanova specijalnost.
Tijana Tropin, književni kritičar
Među najboljim knjigama za decu 2014. mogu izdvojiti „Tajnu nemuštog jezika“ Ivane Nešić, nastavak nagrađivanih „Zelenbabinih darova“, duhoviti fantastični roman koji u relativno savremeno okruženje, kroz avanture dečaka Mike, uvodi mitske likove poput talasona i zduhača. Takođe, izuzetno je uspela knjiga autopoetskih lirskih priča Dejana Aleksića, „Koga se tiče kako žive priče“, specifična i po tome što su ove razigrane pripovetke podjednako zanimljive i deci i odraslima, uz sjajnu, kreativnu opremu Maje Veselinović. Veoma mi je drago i što je Zorica Kuburović objavila „Božićnu bajku“, novo delo nastalo na osnovu starijeg, nepravedno zanemarenog Vilindvora. Kad su u pitanju strane knjige za nešto stariji uzrast, volela bih da skrenem pažnju na jednog sasvim novog izdavača, Urban Reads, koji se specijalizuje za savremenu adolescentsku literaturu: među njihovim naslovima nalaze se npr. dela Džona Grina (Krive su zvezde) i Veronike Rot (Divergentni), po meri moderne omladine.
Goran Marković, direktor izdavačke kuće Pčelica
U ovogodišnjoj produkciji Izdavačke kuće „Pčelicaˮ izdvojio se roman Zorana Božovića „Košulja dobre srećeˮ, koji obrađuje aktuelnu temu odnosa prema manjinskim grupama i diskriminaciji, s ciljem da kod mladih čitalaca razvije osećaj tolerancije i prihvatanja različitosti. Neobičan kratki roman „Čavrljanjeˮ, naše autorke iz dijaspore Ljiljane Vukić, nametnuo se svojom neposrednošću, optimizmom i vedrim duhom. Reč je o neobičnom delu sa autobiografskim elementima u kome ulogu naratora preuzima jedna mala čavka.
Serijal ilustrovanih priča u formi slikovnica autorke Nikolete Novak „Priče iz šumeˮ je moja preporuka deci koja obožavaju priče o životinjama, jer svaka od njih nosi u sebi značajnu vaspitnu poruku i omogućava nam da se upoznamo sa zanimljivostima iz šumskog sveta.
Posebno bih izdvojio našu novu ediciju „Deca čitaju srpsku istorijuˮ autora Slobodana Stanišića, koja obuhvata osam knjiga namenjenih mladim čitaocima koji se tek upoznaju sa nacionalnom istorijom. Ova edicija je nagrađena na 59. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu kao najbolja dečja knjiga-edicija u 2014. godini i već je veoma popularna među mladim čitaocima.
Prošle godine smo imali obimnu produkciju, puno smo radili i, nažalost, nisam stigao da se u dovoljnoj meri upoznam sa delima za decu drugih izdavača. Od zaposlenih u redakciji Pčelice dobio sam preporuke za knjigu Uroša Petrovića „Martina velika zagonetna avanturaˮ, za knjigu Ivane Nešić „Zelenbabini daroviˮ i za nedavno objavljenu knjigu Ljubivoja Ršumovića „Vid iz Talambasaˮ, pa ću božićne praznike svakako iskoristiti da ih pročitam.
bas vam je dobar program za citanje.Hvala sto ste postavili ovaj program.Salje vam vas dragi Gavrilo