I ove zime, portal Detinjarije je organizovao anketu među književnim kritičarima, dečjim bibliotekarima i izdavačima knjiga za decu, o književnoj produkciji za decu u godini koja je za nama.
Među brojnim i razovrsnim naslovima objavljenim u 2015. godini, ubedljivo se izdvojio roman Jasminke Petrović “Leto kad sam naučila da letim”, koji je većina sagovornika stavila na prvo mesto. Veoma visoke ocene dobili su i roman “Dođi na jedno čudno mesto” Vesne Aleksić i “Čudesni doživljaji Azbučka Prvog u 30 slova” Dejana Aleksića, kao i naučno popularni priručnik “Urnebesna fizika” Svetislava Paunovića, Branka Stevanovića i Igora Kolarova, dok se od prevedenih izdanja, ističu se romani “Brat vuk” portugalke Karle Maje de Almeidai i “Pustolovina na ostrvu ptica” bugarskog pisca Aleksandra Sekulova.
“Koje knjige i autori su obeležili prethodnu godinu kada je dečija književost u pitanju?” je pitanje na koje je u godišnjoj anketi Detinjarija odgovarilo 11 stručnjaka za dečiju književnost – književnih kritičara, bibliotekara i izdavača. Gotovo svi su na prvo mesto stavili knjigu “Leto kad sam naučila da letim” Jasminke Petrović (Kreativni centar). Ovaj roman za mlade opisali su kao toplu i slojevitu međugeneracijsku priču, koja pokreće mnoge važne, teške i nezgodne teme uz pomoć humora (raspad Jugoslavije, pomirenje, ekonomska kriza). “Dugo se čekalo na tako dobar omladinski roman u Srbiji, ali i na tako autentičan uvid u proces zaceljivanja u postkonfliktnom društvu, ne pamti se da se o nekoj knjizi za decu ili mlade toliko pričalo”, rečeno je za roman Jasminke Petrović.
Knjiga “Dođi na jedno čudno mesto” Vesne Aleksić (Kreativni centar), koja se bavi katastrofalnom poplavom u Obrenovcu predstavlja “izuzetnu kombinaciju lirike, mudrosti i društvene kritike” a “Čudesni doživljaji Azbučka Prvog u 30 slova” Dejana Aleksića (Službeni glasnik) su priča o caru koji uči da čita, “delo razdragano, maštovito” koje “odiše nonsens humorom”. “Urnebesna fizika” Svetislava Paunovića, Branka Stevanovića i Igora Kolarova “na beskrajno duhovit način nastoje da se mladi čitaoci do ušiju zaljube u ni manje ni više nego Njeno veličanstvo Fiziku.”
Kao najbolje dela stranog autora objavljeno u 2015. godini, najviše sagovornika izdvojilo je roman “Brat vuk” portugalke Karle Maje de Almeidai (Kreativni centar), priču o neobičnoj porodici suočenoj sa ekonomskom krizom. Veoma dobro je primljen i roman bugarskog književnika Aleksandra Sekulova “Pustolovina na ostrvu ptica” (Kreativni centar).
Od knjiga domaćih autora zapaženi su još i naslovi “Priče iz glave” Vladislave Vojinović (Pčelica), koje kroz “odnos majke i ćerke pomažu da se snađemo u svakodnevnim životnim situacijama”, „Ne pitaj me kako sam“ Ivane Lukić (Kreativni centar) – zbirku crtica iz srednjoškolskog života u kojoj u prvom licu progovara široka lepeza likova, učenika završnog razreda jedne beogradske srednje škole. Tu su još i “Priča o Aždu i bostanu” Gordane Timotijević i “Beogradska mumija” Branka Miloradovića, kao i edicija “Deca čitaju srpsku istoriju” Slobodana Stanišića (Pčelica)
Od prevedenih dela, pohvaljeni su i „Čarapokradice‟ Pavela Šruta (Odiseja), „Čudo“ autorke R.H. Palasio (Dereta), „Doktor Proktorov prdoprah“ Ju Nesbea (Odiseja).
Pročitajte u nastavku kompletne utiske kritičara, izdavača i bibliotekara o književnoj produkciji u 2015. godini:
Aleksandar Gubaš, urednik bloga Knjigoskop.com
Među domaćim dečjim romanima objavljenim u 2015. godini sasvim jasno odskače „Leto kada sam naučila da letim‟, dosad najbolji i najmudriji roman Jasminke Petrović, topla i slojevita intergeneracijska priča koja je potpuno zasluženo izazvala veliku pažnju i publike i medija. Osim ovog romana, Kreativni centar je imao još jedno zanimljivo izdanje s pametnom trinaestogodišnjakinjom u neobičnoj životnoj situaciji – „Dođi na jedno čudno mesto‟, poetični roman Vesne Aleksić koji se bavi katastrofalnom poplavom u Obrenovcu 2014. godine. Čačanska Pčelica strateški posvećuje značajnu pažnju domaćim autorima, a među njihovim prošlogodišnjim izdanjima se posebno ističu „Priče iz glave‟ Vladislave Vojnović, duhovito ostvarenje koje se izdvaja modernošću pristupa.Kad je reč o prevedenim naslovima za mlađe uzraste, moje najuzbudljivije otkriće su „Čarapokradice‟ Pavela Šruta, u izdanju Odiseje. Ovaj zabavan i inteligentan spoj češkog humora, gangsterskog trilera i atmosfere film noira s razlogom je proglašen dečjim romanom decenije u Češkoj. Od stranih naslova u izdanju Kreativnog centra posebno su mi drage predivne nežne priče o dedama skandinavskih majstora Ulfa Starka („Moj prijatelj Persi, Bufalo Bil i ja‟) i Per Ulova Enkvista („Planina tri pećine‟). Izuzetno emotivno ostvarenje je i „Brat vuk‟ portugalske autorke Karle Maje de Almeida.
U sve bogatijoj produkciji za nešto starije uzraste (srednjoškolce) svakako je krucijalan doprinos mlade izdavačke kuće Urban Reads, koja je prošle godine objavila nekoliko američkih remek-dela young adult žanra: „Daću ti sunce‟ Džendi Nelson, „Na posebna te vodim mesta‟ Dženifer Niven, „Umiruća, Erl i ja‟ Džesi Endruz, „Obilje Katarina‟ Džona Grina, te „Vil Grejson, Vil Grejson‟, zajedničko delo Džona Grina i Dejvida Levitana. Važan doprinos ovom žanru je i „17 godina i neviđeno zgodan‟ švedske autorke Eme Granholm, u izdanju Kreativnog centra, dok je Evro-Giunti objavio „Crno srce‟ britanske autorke Sali Grin, drugi deo njene uzbudljive trilogije o mladom vešcu Nejtanu.
Ipak, licencni roman godine svakako je “Pustolovina na ostrvu ptica” bugarskog autora Aleksandra Sekulova, u izdanju Kreativnog centra. Ovaj retko genijalan spoj opasne akcije, briljantne psihologije, originalnog stila i omamljujuće letnje atmosfere veoma visoko podiže prečku kvaliteta za buduća ostvarenja u tinejdžerskom žanru.
Ljiljana Marinković, direktorka izdavačka kuće “Kreativni centar”
1. Jasminka Petrović, Leto kada sam naučila da letim, Kreativni centar
Sigurno najbolja knjiga Jasminke Petrović, u kojoj se govori o odrastanju i porodičnim odnosima, ali se istovremeno osvetljava društveni kontekst, uz pokušaj da se pred očima čitaoca i glavne junakinje spoje delići zemlje koja se ne tako davno raspala. U knjizi se pokreću mnoge važne teme, a sve je zaogrnuto dobrotom i lekovitim smehom. Velika je sreća za nas što iz knjige u knjigu izbliza pratimo stvaralaštvo Jasminke Petrović.
2. Karla Maja de Almeida, Brat Vuk (prevod s portugalskog Ana Kuzmanović Jovanović), Kreativni centar
Pripovedajući u dva glasa – glasom glavne junakinje kada je imala osam godina i onim kada je već adolescentkinja – autorka na dva načina osvetljava priču o neobičnoj porodici suočenoj sa ekonomskom krizom. Sažeto a istovremeno i bogato pripovedanje praćeno je upečatljivim ilustracijama Antonija Žorža Gonsalveša. Reč je o knjizi kakvu nije lako pronaći u moru onoga što se u svetu svake godine objavi.
3. Vesna Aleksić, Dođi na jedno čudno mesto, Kreativni centar
Vesna Aleksić se u novom romanu hrabro poduhvatila zadatka da opiše nedavni dramatični događaj – veliku poplavu – tako što je od nje napravila živopisan i nimalo sladunjav okvir za prelomnu godinu u životu svoje junakinje. Izuzetna kombinacija lirike, mudrosti i društvene kritike – baš ono što volimo u pripovedanju Vesne Aleksić.
4. Ivana Lukić, (Ne) pitaj me kako sam, Kreativni centar
Kada pročitate ovu zbirku crtica iz srednjoškolskog života i prisetite se svog odrastanja, ali i odrastanja osoba koje vas okružuju, možete samo da kažete – to je to! Ivana Lukić sa izuzetnom osetljivošću, razumevanjem ali i humorom u svojoj prvoj proznoj knjizi pažljivo posmatra svakodnevne situacije i pokazuje nam da odrastanje nije nimalo lako. Setimo se toga ako se nekad naljutimo na naše tinejdžere!
5. Aleksandar Sekulov, Pustolovina na ostrvu ptica (prevod s bugarskog Marija Joana Stojadinović), Kreativni centar
Za objavljivanje ove knjige zaslužna je Marija Joana Stojadinović, koja, kao i mnogi drugi dobri prevodioci, čini mnogo više za međusobno upoznavanje kultura nego bilo koja književna agencija. Zahvaljujući njoj, naši čitaoci mogu da vide kako jedan ozbiljan bugarski pesnik pripoveda avanturističku priču o grupi dečaka na malom egejskom ostrvu, a i više od toga – kako izgleda kad veliki pisac ozbiljno shvata decu i kad se trudi da ih razume. S radošću čekamo nastavak!
6. Alen Mešković, Ukulele jam (prevod s danskog Đurđica Žlebačić Sorensen), Booka
Booka nas je preduhitrila i objavila Ukulele jam, izuzetan roman koji je napisan na danskom jeziku, iako je Alen Mešković poreklom iz Bosne. Doduše, izdavač ga ne najavljuje kao roman za mlade, mada ova knjiga ima sve odlike koje izuzetno delo namenjeno mladima treba da ima – govori o odrastanju, o svetu iz tragično-komične perspektive mladog čoveka, karakterišu ga izuzetan jezik i duhovitost… Uvek nam je posebno drago kada neko iz naših krajeva doživi značajan uspeh u svetu – zato bravo za Alena Meškovića!
Tijana Spasić, književni kritičar
1. Jasminka Petrović: Leto kad sam naučila da letim, Kreativni centar
Kao i svaka dobra knjiga, i ova je pisana istovremeno za decu/mlade, i za odrasle. S jedne strane univerzalna priča o odrastanju, zaljubljivanju, strahovima i nesigurnostima tinejdžerskog doba, začinjena Mediteranom kakav je nekad bio; s druge majstorski prikaz rascepa Jugoslavije kroz sliku jedne (pre)dugo zavađane srpsko-hrvatske, odnosno starigradsko-beogradske porodice. Stalne smene beogradskog slenga i bodulanskog hvarskog dijalekta otvaraju pitanja o mogućnostima komunikacije, razmene, razumevanja. Kao i u drugim knjigama iste autorke, teške i nezgodne teme se obrađuju uz pomoć humora, a svakom detalju se posvećuje puna pažnja kako bi predstavljeni svet bio što verniji (u rasponu od Marčela/Dječaka, preko sveprisutnih društvenih mreža, do problema nasilja među mladima).
2. Ivana Lukić: (Ne) Pitaj me kako sam, Kreativni centar
Odlična nova knjiga Ivane Lukić, dobitnice Nevena u oblasti popularne nauke za psihološki priručnik za mlade Igra odrastanja. Ovaj put se istom temom – odrastanjem – bavi u proznoj formi, odnosno kratkim zapisima kroz koje u prvom licu progovara široka lepeza likova, učenika završnog razreda jedne beogradske srednje škole. Neke ispovesti su duhovite, druge potresne, budući da autorka (koja je, inače, školski psiholog) ne preza i od tema poput tinejdžerske trudnoće, vršnjačkog nasilja, homoseksualne privlačnosti među mladima, adolescentske depresije. Mnogo kuđena sms-forma ovde dobija svoje dostojno umetničko uobličenje, pošto kroz šture reči današnjih tinejdžera na površinu probijaju njihove ljubavi, žudnje, patnje i lomovi. Ključna vrednost za koju se knjiga zalaže (slično kao i roman Jasminke Petrović) jeste razgovor kao prvi preduslov za razumevanje.
3. Džulija Donaldson/Aksel Šefler: Grozonovo dete, Kreativni centar
Drugi nastavak planetarnog hita Grozon (The Gruffalo), neodoljivo šarmantne slikovnice o simpatičnom čudovištu koga svaki put nadmudri mali miš. U ovom delu Grozonovo dete, podstaknuto legendom o strašnom mišu, neustrašivo kreće na noćno putovanje sa željom da ga upozna. Sjajan stihovani prevod sa engleskog delo je pisca i strip-crtača Zorana Penevskog. Zanimljivost: knjiga je bazirana na kineskoj narodnoj priči, u kojoj uloge grozona i miša igraju lisica i tigar.
4. Janis Varufakis: Ovaj svet može da bude bolji, Kreativni centar
Kreativni centar nas je ove godine obradovao i prevodom knjige grčkog ekonomiste, profesora i nakratko ministra finansija Janisa Varufakisa, u kojoj on na jednostavan način mladima objašnjava kako funkcioniše društvo. Knjiga nosi podnaslov Moji razgovori sa ćerkom o ekonomiji, budući da se u njoj Varufakis obraća svojoj ćerci koja živi u Australiji. Autor podstiče mlade čitaoce da preispituju postulate koji se smatraju samorazumljivim, pitanjima poput onog kojim počinje knjiga: kako to da su Britanci napali Aboridžine, a ne obrnuto, i da li iz toga sledi da su prvi pametniji i sposobniji od potonjih? Ova i slična pitanja autor koristi da objasni kako nastaje moć i zbog čega je na svetu toliko nejednakosti, vešto ilustrujući pripovedanje poznatim primerima iz oblasti kulture (Faust, bajke Braće Grim, Frankenštajn, Matriks). „Oduvek sam smatrao da onaj koji ne može da objasni velika ekonomska pitanja jezikom razumljivim tinejdžerima – zapravo ih ni sam ne razume“, kaže Janis Varufakis. Prevod sa grčkog: Mina Radulović.
5. Ju Nesbe: Doktor Proktorov prdiprah, Odiseja
Kako odoleti knjizi koja počinje ovako: „Bio je maj, i pošto je sunce već neko vreme sijalo u Japanu, Rusiji i Švedskoj, pojavilo se i iznad Osla. Oslo je vrlo mala prestonica vrlo male zemlje po imenu Norveška. Svetlost je odmah obasjala žuti, odgovarajuće mali, dvor u kojem je živeo kralj koji nije donosio dovoljno odluka da bi bio važan, i tvrđavu Akešhus.“ Relaksirajući humor na sopstveni račun, žigosanje bahatosti i nasilnosti, simpatije prema nesavršenima, čudnima i onima koji se teško uklapaju, takav je najpopularniji norveški pisac trilera u urnebesnoj ekskurziji u dečiji roman. S norveškog preveo Radoš Kosović, ilustrovala Ana Petrović.
6. Karla Maja de Almeida i Antonio Žorž Gonsalveš: Brat Vuk, Kreativni centar
Iskustvo odrastanja u disfunkcionalnoj porodici već je postalo opšte mesto savremene literature za decu i mlade, do te mere da čak ponekad poželimo da opet čitamo o običnoj, “funkcionalnoj” porodici. Ipak, knjiga Brat Vuk (s portugalskog prevela Ana Kuzmanović Jovanović) višestruko preskače tu skoro pa žanrovsku lestvicu, svojom nežnošću, upečatljivim pripovedanjem, a i izuzetnim ilustracijama koje joj daju vizuelnu sugestivnost grafičkog romana. Devojčica Žir provodi detinjstvo u selidbama jer roditelji sve teže uspevaju da zarade dovoljno novca za stanarinu. Unutar porodice junaci se brane od spoljnih nedaća izmišljajući soptveno indijansko pleme, čiji su članovi Žir, Crni Los/Ledeni Čovek, Fosil, Mis Kiti, Blanš i haski Malik.
Tijana Tropin, književni kritičar
U 2015. godini pojavilo se dosta zanimljivih knjiga za decu. Od prevoda bih izdvojila izuzetno maštoviti roman-prvenac Trgovac snegom Sema Gejtona (Kreativni centar) i neverovatno toplu i duhovitu povest o kočopernom mešancu, Džukac Kucov Danijela Penaka (Odiseja). Penak je kod nas popularan među starijim čitaocima, ali – kao što znamo iz eseja Kao u romanu – mnogo truda uložio je u popularizovanje čitanja među đacima, o čemu na osoben način govori i njegov roman Šifra Vavilon (Odiseja), prosto stvoren za „navlačenje“ tinejdžera na klasike.
Od domaćih autora, moram početi od zbirke odabranih tekstova jednog nešto starijeg pisca, Vlade Stojiljkovića: Sa mnom ima neka greška (Laguna) okuplja njegove najbolje, a danas teže dostupne pesme i priče, i ne treba je propustiti. Od novih knjiga ubedljivo se izdvaja Leto kad sam naučila da letim Jasminke Petrović (Kreativni centar), koja se bavi osetljivim pitanjima na svima pristupačan, promišljen i duhovit način. Treba još reći da je protekla godina donela i nove knjige Vesne Aleksić i Gordane Maletić, a od dela mlađih autora treba pomenuti i simpatičnu Beogradsku mumiju Branka Miloradovića (Pčelica) koja je i pored nekih slabosti zabavno štivo za predškolce.
Violeta Đorđević, bibliotekar Dečjeg odeljenja biblioteke grada Beograda
Među izdanjima koja su obeležila 2015. godinu izdvojila bih ediciju IK „Pčelica“ „Deca čitaju srpsku istoriju“, autora Slobodana Stanišića, koja upoznaje najmlađu čitalačku publiku sa ličnostima i događajima iz srpske istorije na potpuno nov i zanimljiv način. Svaka knjiga iz ove edicije donosi po jednu romansiranu biografiju naših poznatih vladara, potkrepljenu verodostojnim istorijskim podacima. Knjige su bogato ilustrovane, a priče o Stefanu Nemanji, Stefanu Prvovenčanom, Urošu Prvom, Kralju Milutinu i drugim junacima iz srpske istorije, stilski su potpuno prilagođene deci i zasigurno će rasplamsati njihovu maštu i interesovanje za istorijske teme.
Knjiga Jasminke Petrović „Leto kada sam naučila da letim“ u izdanju „Kreativnog centra“ roman je koji će nesumnjivo obradovati mnoge tinejdžere. Kroz toplu, iskrenu, autentičnu, duhovitu i nadasve životnu priču o devojčici Sofiji i njenom letovanju sa dve bake na ostrvu Hvaru, roman se hrabro bavi temama kao što su odrastanje porodični odnosi, prijateljstva, zaljubljivanje, rat, ekonomska kriza i sl…
Izdanje IK „Laguna“ „Urnebesna fizika“, autora Svetislava Paunovića, Branka Stevanovića i Igora Kolarova na zabavan načan uvodi mlade čitaoce u svet fizike, eksperimenata i nauke. Odličan spoj zanimljivih eksperimenta i veselih ilustracija Ane Petrović čini da fizika ne bude bauk i da za ovim priručnikom posegnu oni koji žele štivo za čitanje, učenje ili igranje.
Gordana Maletić je napisala izuzetno originalan roman „Legenda o neosvojivom gradu“ u izdanju IK „Laguna“. Roman preporučujem svim ljubiteljima epske fantastike.
Sudeći po komentarima čitalaca u dečjoj biblioteci, roman „Upoznajte Džeka Spadala“ Dejvida Valijamsa u izdanju IK „ ProPolis Books“, opravdano prati reklama da je urnebesno smešno i na momente srceparajuće delo novog miljenika dece širom sveta Dejvida Valijamsa. Dodala bih, da se pričom o dečaku po menu Džek Spadalo, koji ima sve što bi mogao poželeti, ali nema prijatelja, na duhovit, prefinjen način opominje i ismeva savremeno društvo u kojem su materijalne vrednosti neretko važnije od porodice, ljubavi, prijateljstva…
Roman „Čudo“ autorke R.H. Palasio IK „Dereta“ je svetski bestseler. Ovo je slojevita, veoma dirljiva priča o dečaku koji je rođen sa deformitetom lica i borbi njemu bliskih osoba i njega sa spoljnim svetom, reakcijama okoline i predrasudama.
Ivana Mijić Nemet, književni kritičar
Kad sagledamo stanje na srpskoj književnoj sceni za decu u 2015. godini reklo bi se da je ono bilo prilično raznovrsno. Svega se na toj sceni našlo, i fantastičnih i realističnih romana, i nonsens proze, i knjiga poezije, i popularne nauke. A ovo su naslovi koji su se u toj šarenolikoj ponudi izdvojili:
„Leto kada sam naučila da letim”, novi roman Jasminke Petrović u izdanju „Kreativnog centra”. Kroz vizuru glavne junakinje Sofije, koja leto između sedmog i osmog razreda provodi sa dve babe na Hvaru, Jasminka Petrović šarmantno i duhovito progovara o strahovima, o zbunjenosti, o usponima i padovima adolescentskog perioda.
„Sara i zaboravljeni trg”, roman Zorana Penevskog u izdanju „Lagune”. I ovde je glavni akter devojčica, dvanaestogodišnja Sara, koja nas tokom 15 poglavlja, odnosno 15 priča vodi kroz čudesni svet jednog zaboravljenog trga. Sve je obavijeno velom sna, a opštoj atmosferi umnogome doprinose maštovite ilustracije Dušana Pavlića.
„Čudesni podvizi Azbučka Prvog u trideset slova”, roman Dejana Aleksića u izdanju „Službenog glasnika”. Ovde je glavni junak jedan car koji čas ushićeno, čas nevoljno, upoznaje slova i uči da čita. Ovo je delo razdragano, maštovito, odiše nonsens humorom, a pritom je i sjajno ilustrovano za šta je zaslužan Luka Tilinger.
„Svakog petka, utorkom u sredu”, zbirka pesama Peđe Trajkovića u izdanju Međunarodnog centra književnosti za decu „Zmajeve dečje igre”. Ovo su poetske priče prezentovane sa puno duha, nonsensa, humora i vickastog poigravanja jezikom.
„Urnebesna fizika”, knjiga koju je objavila „Laguna”, a u kojoj Svetislav Paunović, Branko Stevanović i Igor Kolarov na beskrajno duhovit način nastoje da se mladi čitaoci do ušiju zaljube u ni manje ni više nego Njeno veličanstvo Fiziku.
Što se strane produkcije tiče, izbor naslova je sledeći:
„Brat Vuk”, roman Karle Maje de Almeida u izdanju „Kreativnog centra”. Ovaj roman pripoveda o raspadu jedne porodice onako kako ga vidi jedna devojčica u svojoj osmoj i petnaestoj godini. Ako tome dodamo lep jezik (i lep prevod) i divne ilustracije, koje ne samo da ilustruju tekst već ravnopravno učestvuju u pripovedanju, dobijamo i više nego zanimljivu kombinaciju.
„Polisena i njeno prase” i „Slušaj kako mi lupa srce”, romani Bjanke Picorno koje je objavila „Odiseja”. Bjanka Picorno piše o hrabrim devojčicama i njihovim dogodovštinama na jedan lagan, duhovit i topao način. Njene junakinje se beskrajno šarmantno bore protiv nepravde i zalažu za istinu i slobodu. Sve u svemu, sjajno štivo za mlađe osnovnoškolce.
„Akrepski odred”, 31. roman iz serijala „Disksvet” Terija Pračeta koji je „Laguna” objavila u oktobru prošle godine. Ovo je divni vintidž Pračet, sa sve komedijom situacije i rodnim inverzijama u Šekspirovom maniru. Za čitanje od tinejdž perioda pa nadalje.
Zoran Penevski, urednik dečjih izdanja u izdavačkoj kući “Laguna”
U protekloj godini izdvojio bih ono što se uradili ilustratori u knjigama za decu. Marina Milanović je čudesno priredila „Izokrenutu priču“ Branka Ćopića, Luka Tilinger briljira u knjizi Dejana Aleksića „Čudesni podvizi Azbučka Prvog u 30 slova“, Aleksandar Zolotić je i dalje besprekoran u „Krilatoj deci“ Srđana Dragojevića, Boris Kuzmanović je sjajan u „Zagonetkama“ Gvida Tartalje, a Marica Kicušić izuzetna u pričama Aleksandra Urošević „Tačno otprilike“, koju bih i istakao kao najboljeg debitanta u srpskoj književnosti za decu.
Zanimljivo je da su najtraženije ove godine bile knjige iz žanrova koji objašnjavaju poznate stvari na originalan način, poput „Urnebesne fizike“ S. Paunovića, B. Stevanovića i I. Kolarova, te „Ovaj svet može da bude bolji“ Janisa Varufakisa.
Zorana Opačić, Učiteljski fakultet Univerziteta u Beogradu
U prethodnoj godini pojavilo se više kvalitetnih knjiga za decu i mlade različitih po stilskom izrazu i motivaciji. Izabrana tematika u romanima naših spisateljica je izuzetno aktuelna i ispripovedana iz perspektive adolescentkinja: Vesna Aleksić iz perspektive jedne obrenovačke porodice tematizuje poplave i spori oporavak grada od istorijske nepogode u romanu Dođi na jedno čudno mesto (Kreativni centar) a Jasminka Petrović svedoči o pomirenju rastavljenih članova mešovite porodice posle ratova 90-ih u izuzetnom romanu Leto kad sam naučila da letim (Kreativni centar). Vladislava Vojnović u Pričama iz glave (Pčelica) spliće maštovite priče iz glave koje majka pripoveda svojoj kćeri kako bi je hrabrila i zabavila u svakodnevnim životnim situacijama. U pozadini ovih priča stoji izoštrena svest mladih junakinja o problemima sa kojima se suočavaju odrasli i koji utiču na njihovo odrastanje.
Pisci fantastike natprirodno su smeštali u istorijski, odnosno književnoistorijski kontekst ili su posezali za nasleđem narodne književnosti. Biolog istraživač u potrazi za sopstvenim mirom upućuje se u prirodu gde se sreće sa porodicom aždaja (glava porodice, Ažd bostandžija, ume i da recituje narodne pesme) u knjizi Gordane Timotijević Priča o aždu i bostanu (Pčelica). U romanu Beogradska mumija Branka Miloradovića dečak priziva duh egipatskog sveštenika čiju mumiju u Narodnom muzeju izučava njegov otac arheolog i odlazi u svet drevne egipatske civilizacije. Književnom uobličenju mitova starih Slovena posvećena je knjiga Vesne Aleksić Kaljavi konj (Pčelica).
Za mlađi uzrast preporučio se Dejan Aleksić knjigom Čudesni podvizi Azbučka Prvog u trideset slova (Službeni glasnik) o opismenjavanju detinjastog cara, za koju je dobio nagradu Rade Obrenović. Treba pohvaliti i izuzetne ilustracije Luke Tilingera.
Od pesnika se izdvojio Peđa Trajković svojom zbirkom Svakog petka, utorkom u sredu (Zmajeve dečje igre). Takođe, tokom prethodne godine a zaslugom Lidije Nikolić, pojavio se i dosad neobjavljeni rukopis pesama Dragomira Đorđevića, jednog od najboljih savremenih pesnika za decu koji već dugo nije sa nama, pod nazivom Blago gradu Beogradu (Pčelica).
Od naučnopopularnih knjiga izdvojila bih Urnebesnu fiziku (Laguna) Svetislava Paunovića, Branka Stevanovića i Igora Kolarova.
Goran Marković, direktor izdavačke kuće “Pčelica”
Naša produkcija se prošle godine zasnivala na delima domaćih pisaca, tako da bih tu izdvojio nekoliko knjiga koje su se već izdvojili među čitaocima.
Zbirka priča Vladislave Vojnović “Priče iz glave”, koja se našla u užem izboru za Nagradu Politikinog zabavnika, predstavlja vaspitno-edukativnu knjigu u klasičnom smislu, koja eksperimentiše sa modernim književnim tehnikama i koja nam kroz odnos majke i ćerke pomaže da se snađemo u svakodnevnim životnim situacijama.
“Tako mi je pričao Budimir”, iako prvi roman Nikolete Novak, veterinara i pisca edukativno-vaspitnih slikovnica, predstavlja nam se kao podjednako zabavno, poučno i složeno književno delo za decu koje nenametljivo nudi moguća rešenja dilema, briga i problematičnih situacija koje muče sve nas koliko god godina da imamo.
Roman Gordane Timotijević “O Aždu i bostanu” na maštovit i duhovit način, u formi koja je bliska deci, obrađuje suštinska pitanja smisla i vrednosti života. Fantastičan susret Ažda, muške aždaje, i nastavnika biologije samo je uvod u njihove beskrajne razgovore uz gibanicu i lubenice.
“Beogradska mumija” Branka Miloradovića je uzbudljiva knjiga, puna avanture, putovanja kroz vreme, magije i neizbežne borbe dobra i zla je prava preporuka za ljubitelje avanturističkih romana.
Uz “Knjigu za zaljubljene dečake” i “Knjigu za zaljubljene devojčice” Bojana Ljubenovića pozivamo sve zaljubljene da nauče da se uhvate ukoštac sa prvim ljubavima.
“Kaljavi konj”, priče iz slovenske mitologije Vesne Aleksić, dobitnik nagrade 59. Međunarodnog beogradskog sajma za najbolju dečju knjigu na slovenskim jezicima posvećenu istoriji i kulturi slovenskih naroda, u kojoj je autorka bogatu mitološku građu slovenske kulture iskoristila za stvaranje sveta fikcije o životu i verovanju naših predaka, Starih Slovena.
Kad su u pitanju knjige drugih izdavača, kao poštovalac literature Jasminke Petrović izdvojio bih njenu knjigu “Leto kad sam naučila da letim”, u izdanju Kreativnog centra, koja se takože našla u užem izboru za Nagradu Politikinog zabavnika.
Na kraju bih skrenuo pažnju na jednog od Pčeličinih autora, Dejana Aleksića i njegov roman “Čudesni podvizi Azbučka Prvog u 30 slova”, u izdanju Službenog glasnika, nosioca nagrade Zmajevih dečjih igara za roman godine.
Marija Vukosavljević, glavna urednica izdavačke kuće “Odiseja”
Kako je povodom sedamdesetog rođendana „Pipi Duge Čarape” Odiseja objavila novi prevod ove knjige, ponovo sam je pažljivo pročitala, ovog puta iz uredničkog ugla – i još sam pod utiskom njene modernosti. Neverovatno koliko je i danas, posle toliko vremena, ova knjiga zanimljiva, provokativna, savremena i aktuelna. Pipi treba ponuditi novim generacijama i iz razloga iz kojih se preporučuju klasici, i iz razloga iz kojih se preporučuje najnovija produkcija: ponudićete im ne samo odličan uvod u svet književnosti, već i idealnu drugaricu iz mašte, uz koju će im detinjstvo biti lepše, lakše i bogatije.
Proteklu godinu je obeležila knjiga Jasminke Petrović Leto kada sam naučila da letim. Dugo se čekalo na tako dobar omladinski roman u Srbiji, ali i na tako autentičan uvid u proces zaceljivanja u postkonfliktnom društvu. Ne pamtim da se o nekoj knjizi za decu ili mlade toliko pričalo, i to koliko o samoj knjizi toliko i o njenom uticaju na živote čitalaca. Nekoga je podstakla da se pomiri s nekim, nekome je zgodno došla da pripremi decu za prvi odlazak na letovanje u regionu, ili da svojoj deci približi iščezli svet u kojem njihovi roditelji još žive. Nenametljivo i nežno, autorka nam je očitala lekciju o tome šta su važne stvari u životu. Odlična je ideja da se o ovim bolnim temama priča iz perspektive deteta rođenog „posle svega“, očima generacije kojoj je zapalo da zaceljuje rane koje ne razume. Ova knjiga je i dokaz za to da bi knjigama za mlade trebalo dozvoliti da se ravnopravno bore za najveće književne nagrade.
Roman „Čarapokradice” proglašen je najboljom češkom knjigom prve decenije XXI veka, po odluci žirija prestižne Magnesia Litera. Kroz duhovitu priču o bićima koja žive kradući rasparene čarape svojih domaćina, Pavel Šrut priča o odrastanju i izboru životnog puta. Naime, svaki čarapokradica bira svog domaćina, kome će nemilice mažnjavati po jednu čarapu, ali i od koga će preuzimati vrline i mane. Šrut kroz kriminalistički zaplet prikazuje divnu i strašnu osobinu mladosti – ona nudi bezbroj izbora bićima još bezobličnim, poput čarape pre nego što je navučemo na nogu. Pavel Šrut pripada generaciji pisaca kojima nije bilo dozvoljeno da objavljuju ništa osim knjiga za decu, tako da se na njegovom primeru vidi kako to izgleda kad se najveći literarni talenti posvete književnosti za decu.
Roman „Sami u kući“ bio je prošle godine najpopularnije Odisejino izdanje za decu. Svaka nova knjiga Džeklin Vilson s nestrpljenjem se iščekuje i svaka – neverovatno, ali istinito – baš svaka pogađa u metu. Vilsonova je našla način da pripoveda deci o teškoćama na koje mogu naići, bez okolišanja i izbegavanja škakljivih ili potresnih tema. A deca beskrajno uživaju u „ozbiljnom razgovoru“ o pravom svetu i pravoj deci – što, uz dodatak avanture i humora, knjige Džeklin Vilson u suštini i jesu.
Elizabeta Georgiev, bibliotekar Narodne biblioteke “Detko Petrov” u Dimitrovgradu
Kao bibliotekar imam zadatak da pratim izdavačku produkciju dečjih knjiga i da na osnovu iskustva o tome šta deca-čitaoci biblioteke vole, izgrađujem svoj stav kako o samim knjigama, tako i o tome u čemu bi mali i malo veći čitaoci uživali.
Na prvom mestu izdvajam izuzetni roman Jasminke Petrović „Leto kada sam naučila da letim“ – fantastična priča koja i velike i male čitaoce pleni originalnošću i pripovedanja i fabule, obrađuje suštinska pitanja vrednosti života. Letovanje glavne junakinje Sofije pokreće čitavu lavinu događaja, iskrenih osećanja običnih i neobičnih likova, oživljava uspomene.
Novi roman Gordane Timotijević “O Aždu i bostanu“ je bajkovita, pa čak i filozofska slika života, oslikana kroz originalni lik muške aždaje Ažda. Uz gibanicu i lubenicu se raspravlja o bliskosti, prijateljstvu, ljubavi.
Za malo starije čitače izdvajam novi roman Vesne Aleksić „Dođi na jedno čudno mesto“ – originalna priča devojčice Nađe kojom ona oslikava svoje viđenje jedne strašne prirodne katastrofe, poplave, bojeći je brojnim događajima, tugom, smehom, ljutnjom, ljubavlju.
U poplavi prevedene američke i zapadnoevropske dečje književnosti, „Kreativni centar“ je objavio knjigu bugarskog pisca Aleksandra Sekulova „Pustolovina na ostvu ptica“. Topla avanturistička priča o grupi dece pisana jednim slikovitim jezikom, puna iskrenih osećanja. „Odisja“ je deci poklonila urnebesnu i zanimljivu priču „Doktor Proktorov prdoprah“ Ju Nesbea koji zaista kod dece, kako ističe izdavač, izaziva napade kikotanja i sprečava napade besnih glista izazvane dosadom! To deci treba!
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: KNJIGE
Kako uraditi domaći zadatak bez bitke u kući
Učitelj je rekao da je mom osmogodišnjem sinu za domaći dovoljno pola sata dnevno, ali je njemu redovno bio potreban jedan sat, pa i više od toga. Kukao je, žalio...
Knjiga „Kad stvari poljude“ u najužem izboru za Nagradu „Dušan Radović“
Zbirka pesama Dragane Mladenović Kad stvari poljude, u izdanju Kreativnog centra, našla se u najužem izboru za Nagradu Dušan Radović za 2023. godinu. Nagradu dodeljuje Biblioteka grada Beograda, a žiri,...
GABI, HRABRO SRCE BEOGRADA – knjiga o hrabroj keruši Gabi, izdavačke kuće Pčelica
Nakon ovog romana snimljen je i dokumentarni film sa svedočenjima autora, ali i učesnika događaja opisanih u knjizi GABI, HRABRO SRCE BEOGRADA. Autor Goran Marković otkrio nam je detalje o...
MOJA SRBIJA – promocija knjige Kreativnog centra u Biblioteci grada Beograda
O knjizi će govoriti: Simeon Marinković, autor knjige Moja Srbija u izdanju Kreativnog centra Smiljana Popov, novinarka, urednica TV emisijа Srbija za početnike i Beograd za početnike Aleksandar Saša Đorđević, vaspitač u vrtiću i osnivač klubića Moja...
2 komentara