Deca koja su pila antibiotike sedam ili više puta – teža od vršnjaka

Prekomerna upotreba antibakterijskih lekova u detinjstvu izaziva prekomernu telesnu težinu, hormonsku neravnotežu i rezistenciju. Lekovi iz ove grupe mogu da promene odnos bakterija u crevima

PONAVLjANA i česta upotreba antibiotika u detinjstvu povezana je sa većim indeksom telesne mase (BMI) u tinejdžerskim godinama, pokazuje najnovija studija koju su sproveli istraživači iz Džons Hopkins Blumberg škole javnog zdravlja u Baltimoru.

Prema podacima iz Američke asocijacije za srce (AHA), učestalost gojaznosti kod dece utrostručila se od 1971. do 2011. godine. Posledice su mnogobrojni zdravstveni problemi koji se javljaju tek u odraslom dobu. Neke od tih bolesti su visok pritisak, dijabetes tip 2 i povećan holesterol. Dodatno, gojazna deca često imaju nisko samopouzdanje, suočavaju se da depresijom i negativnom slikom o svom izgledu.

- Advertisement -

I ranije su naučnici pronalazili vezu između antibiotika i povećane telesne težine. Tačnije, na meti njihovog istraživanja je bio penicilin i njegovi nusprodukti za koje su istraživanjima na životinjama utvrdili da se i one goje ukoliko im je, što je česta praksa naročito u Americi, davana hrana u koju su dodati antibiotici da bi im se pospešio rast.

Ovo je, međutim, prva velika i ozbiljna studija koja je obuhvatila i pratila decu u različitim uzrastima.

Da bi sproveli istraživanje, vođa studije dr Brajan S. Švarc, profesor na Odeljenju za nauku o životnoj sredini u Blumberg školi, i njegove kolege, proučavali su zdravstvene kartone ukupno 163.820 dece uzrasta od tri do 18 godina, u periodu od 2001. do 2012. godine.

„Petnaestogodišnjaci koji su pili antibiotike sedam ili više puta tokom detinjstva za 1,3 kilograma bili teži od vršnjaka koji nisu u toj meri koristili ove lekove.“

Tim je analizirao težinu i visinu dece da bi odredio indeks telesne mase, a uključili su i podatke o korišćenju antibiotika u prethodnoj godini.

Rezultati su pokazali da su petnaestogodišnjaci koji su pili antibiotike sedam ili više puta tokom detinjstva za 1,3 kilograma bili teži od vršnjaka koji nisu u toj meri koristili ove lekove.

Zanimljivo je da su istraživači otkrili da je 21 odsto ispitanika, što je oko 30.000 dece, primilo sedam ili više terapija antibioticima tokom detinjstva.

- Advertisement -

Iako dr Švarc veruje da su pedijatri sada oprezniji u propisivanju antibiotika, roditelji često zahtevaju da se njihovoj deci daju ovi lekovi i kad za to ne postoje indikacije – kod prehlade ili ostalih stanja izazivanih virusima.

spot_img

Najnovije

Prezaštićujući roditelji ne štite dete od sveta, nego štite sebe od osećaja krivice i straha

Granica između roditeljske brige i prezaštićivanja često je nejasna, jer oba ponašanja polaze iz istog motiva – želje da dete bude bezbedno i srećno. Na ovu temu razgovarali smo sa Natašom Drageljević, vaspitačicom i direktorkom PU "Mala škola"

Zašto slušamo autoritet i kad znamo da nije u pravu? — Priča o Milgramovom eksperimentu poslušnosti

Ljudi su spremni da učine nešto što inače nikada ne bi — ako odgovornost prebace na nekog „iznad sebe“.

Veštačka inteligencija rešava domaće zadatke: Koliko đaci dnevno provode na internetu i čemu im služi?

Gotovo svi đaci svakodnevno koriste bar jednu platformu za društveno umrežavanje. U proseku, svaki učenik ima oko četiri naloga na društvenim mrežama, pri čemu taj broj raste sa uzrastom pokazuje istraživanje u okviru projekta “Prevencija vršnjačkog nasilja u školama”

SVETSKI DAN LJUBAZNOSTI – velika snaga malih gestova

Danas slavimo Svetski dan ljubaznosti – podsetnik da male stvari čine veliku razliku. Jedan osmeh, topla reč ili pružena ruka mogu nekom ulepšati ceo dan.

STRAH OD ODBACIVANJA: Najdublji oblik prilagođavanja

I dok se spolja sve čini skladno – unutra se odvija tihi rat između potrebe da budemo svoji i potrebe da budemo voljeni.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img