Prekomerna upotreba antibakterijskih lekova u detinjstvu izaziva prekomernu telesnu težinu, hormonsku neravnotežu i rezistenciju. Lekovi iz ove grupe mogu da promene odnos bakterija u crevima

PONAVLjANA i česta upotreba antibiotika u detinjstvu povezana je sa većim indeksom telesne mase (BMI) u tinejdžerskim godinama, pokazuje najnovija studija koju su sproveli istraživači iz Džons Hopkins Blumberg škole javnog zdravlja u Baltimoru.
Prema podacima iz Američke asocijacije za srce (AHA), učestalost gojaznosti kod dece utrostručila se od 1971. do 2011. godine. Posledice su mnogobrojni zdravstveni problemi koji se javljaju tek u odraslom dobu. Neke od tih bolesti su visok pritisak, dijabetes tip 2 i povećan holesterol. Dodatno, gojazna deca često imaju nisko samopouzdanje, suočavaju se da depresijom i negativnom slikom o svom izgledu.
I ranije su naučnici pronalazili vezu između antibiotika i povećane telesne težine. Tačnije, na meti njihovog istraživanja je bio penicilin i njegovi nusprodukti za koje su istraživanjima na životinjama utvrdili da se i one goje ukoliko im je, što je česta praksa naročito u Americi, davana hrana u koju su dodati antibiotici da bi im se pospešio rast.
Ovo je, međutim, prva velika i ozbiljna studija koja je obuhvatila i pratila decu u različitim uzrastima.
Da bi sproveli istraživanje, vođa studije dr Brajan S. Švarc, profesor na Odeljenju za nauku o životnoj sredini u Blumberg školi, i njegove kolege, proučavali su zdravstvene kartone ukupno 163.820 dece uzrasta od tri do 18 godina, u periodu od 2001. do 2012. godine.
“Petnaestogodišnjaci koji su pili antibiotike sedam ili više puta tokom detinjstva za 1,3 kilograma bili teži od vršnjaka koji nisu u toj meri koristili ove lekove.”
Tim je analizirao težinu i visinu dece da bi odredio indeks telesne mase, a uključili su i podatke o korišćenju antibiotika u prethodnoj godini.
Rezultati su pokazali da su petnaestogodišnjaci koji su pili antibiotike sedam ili više puta tokom detinjstva za 1,3 kilograma bili teži od vršnjaka koji nisu u toj meri koristili ove lekove.
Zanimljivo je da su istraživači otkrili da je 21 odsto ispitanika, što je oko 30.000 dece, primilo sedam ili više terapija antibioticima tokom detinjstva.
Iako dr Švarc veruje da su pedijatri sada oprezniji u propisivanju antibiotika, roditelji često zahtevaju da se njihovoj deci daju ovi lekovi i kad za to ne postoje indikacije – kod prehlade ili ostalih stanja izazivanih virusima.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Upozoravajuće otkriće: Manje od devet sati sna ostavilo ozbiljne posledice na mozak i kognitivni razvoj dece
Osnovci koja spavaju manje od devet sati svake noći imaju značajno manje razvijene regione mozga povezane sa pamćenjem i inteligencijom u odnosu na decu koja spavaju preporučenih 9 do 12...
Utvrđen verovatan uzrok epidemije dečjeg hepatitisa
Utvrđen je verovatan uzrok misteriozne epidemije dečjeg hepatitisa i stručnjaci iz Britanije veruju da su identifikovali uzrok niza problema sa jetrom koji pogađaju malu decu širom sveta. Istraživanja sugerišu da...
Do sad je 80 majki odbilo testiranje bebe na SMA – “Živimo u realnosti teorija zavera”
Sredinom jula bilo je tri meseca od pokretanja neonatalnog skrininga na spinalnu mišićnu atrofiju (SMA) u beogradskom porodilištu GAK “Narodni front”. Iznošenjem podataka sa terena obeleženo je prvo tromesečje ovog...
Problemi gutanja: najčešći uzroci otežanog gutanja i kome se obratiti
Šta su zapravo problemi gutanja? Problemi gutanja ili disfagija su jako širok pojam i obuhvataju put od vizuelnog prepoznavanja hrane, mirisa, ukusa pa preko planiranja i izvođenja svih pokreta žvakanja,...
Nema komentara.