Od svih praznika tokom godine, kao i tako raznovrsnih i lepih običaja koji ih prate, Badnji dan se izdvaja po načinu svetkovanja, živopisnosti obrednih radnji i značenjima koja sadrži.

Dragica Gajić
Kao što je krsna slava osobeni i prepoznatljivi znak za Srbina, tako je i badnjak naročita srpska običajna odlika. No, Badnji dan i badnjak nisu srpska neznabožačka tvorevina, niti novotarija sazdana na slovenskom obožavanju drveća, već su, svojim poreklom, iz one duhovne riznice koja je nastala u temelju i jezgru narodnog bića kakvo su u pradavnini bili Indoevropljani. Srbima kao delu slovenske porodice naroda, koja je grana velike indoevropske entničke, jezičke i kulturne zajednice, danas može biti na ponos što su, održavajući Badnji dan, sačuvali – više no bilo koji od indoevropskih naroda – ovaj praznik u punoj običajnoj svežini, premda on seže u najtamnije dubine vekova, do praskozorja ljudske civilizacije, u samu iskon.
Pročitajte i: Božić i deca: napravite čestitke
Poreklo badnjaka. Kao i većina pojava davnog i tamnog postanja, tako i badnjak, a time i Badnji dan, zadugo nisu etimološki pouzdano bili razjašnjeni. Danas je, međutim, u nauci prihvaćeno gledište po kojem badnjak stoji u tesnoj vezi sa univerzalnim mitologemama nastalim u prelazu iz stare u novu godinu (….)
Posmatran u ovoj ravni, gledan očima čoveka koji je živeo pre pet hiljada godina, Badnji dan se čini kao prastari praznik izbavljenja pod pomora, kao prava svetkovina borbe za život. U studenom okruženju, okovan zimom i ledom, svele i mrtve prirode oko sebe, u danima koji su tako okraćali da se čini da će prevladati beskonačna noćna tama, uz sve dalje sunčevo svetlo i njegovu zgaslu i nedopiruću toplinu, čoveku davnine nametao se utisak kraja sveta i veka i neizbežne smrti. Prevaga sila tame i podzemnog sveta u tim danima je očigledna, te se čini da je došlo poslednje vreme. I kao što sa očajanjem počinje pravi optimizam, i u beznađu zaiskri podsticajna nada, tako u zimskoj kratkodnevici, ljudskim dejstvom nastaje prevratna borba. Sečom badnjaka, čiji je koren u donjem, čoveku nenaklonjenom svetu, njegovim prinošenjem na žrtvu, razgorevanjem na ognjištvu pojačava se čistilačka snaga i životodavno dejstvo vatre, kao pripomoć Suncu, sa željom da bude onoliko života koliko se sa badnjaka roji varnica. Samo pregorevanje badnjaka je taj delbeni čin početka pobede nad mrakom i smrću i novo raspretavanje života.(…)
Badnjak, koji je najčešće hrastovo deblo, panj ili grana, seče se svečano, u ćutanju, pre sunca, i tako da padne u pravcu istoka, kao žrtva izlazećem suncu, a njegovo paljenje, posipanje žitom, prelivanje medom i mlekom, prvenstveno služi pospešivanju plodnosti i roda, predstavljajući istovremeno i prelaz iz stare u novu godinu.Ovaj važan godišnji čin, kakav u nekom od oblika imaju svi, ne samo indoevropski narodi, tokom vekova, uprkos tolikim delovanjima kojima je spirano i zatirano sve što je dohrišćansko mitološko nasleđe, u Srba je očuvan u izvornoj nepomućenosti, obogaćenoj novim izrazima radovanja životu. Preneto iz praiskoni, praznovanje Badnjeg dana je veličanstveno svedočastvo ostataka stare srpske vere i drevne indoevropske mitologije, skladno stopljeno sa kasnijim religijskim nanosima, što se najrazgovetnije vidi na teško deljivoj prazničnoj celini Badnjeg dana i Božića.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ŽIVOTARIJE
Zoran Milivojević: Ako je izbor partnera pogrešan, sve što sledi je takođe pogrešno
Autor: Zoran Milivojević Sudeći po narastajućem ljubavnom haosu unutar zapadne civilizacije, u nečemu ozbiljno grešimo. Jedna mogućnost je da naš dominantni model biranja partnera nije dobar. Zato ćemo sagledati i preispitati...
Kako da deca ne budu žrtve razvoda svojih roditelja?
Čak i kad roditelji pred detetom glume skladan odnos, ono već oko četvrte godine može da zaključi da nešto nije u redu između mame i tate Kaže se "Bolje dobar...
Jedina šansa da osmislimo besmisao života je da volimo
"Reče mi koleginica pre neki dan da ne može svog labradora dugo da drži kažnjenim... Jednostavno ne može da izdrži taj pogled... kada zna da je svaki dan u njegovom...
Nasmešena depresija
Autor: Zoran Milivojević Kada se spomene reč depresija ona većinu ljudi asocira na nekoga ko je veoma tužan, ko doživljava osećanja besmisla i očaja, ko je izgubio životnu energiju i volju...
3 komentara