Bertrand Rasel: Deca uče kroz stvari koje sama rade

Teškoće ne smeju biti tolike da obeshrabre dete, niti toliko male da destimulišu napor. Ovo je osnovni princip od rođenja pa sve do smrti. Mi učimo kroz stvari koje sami radimo.

„Želja deteta da uči je toliko snažna da roditelji samo treba da mu pruže priliku. Dajte detetu šansu da se razvija i njegovi napori će učiniti ostalo. (…) Deca uče sopstvenim tempom i pogrešno je pokušavati da ih forsiramo. Veliki podstrek za napor, tokom celog života, jeste iskustvo uspeha posle početnih teškoća. Teškoće ne smeju biti tolike da obeshrabre dete, niti toliko male da destimulišu napor. Ovo je osnovni princip od rođenja pa sve do smrti. Mi učimo kroz stvari koje sami radimo. Ono što odrasli mogu da urade to je da izvedu neku jednostavnu radnju koju bi dete volelo i samo da izvede, kao što je mahanje zvečkom, a da potom puste dete da nađe način kako se radi. Ono što drugi rade samo je stimulans za ambiciju; samo po sebi to nikada nije vaspitanje.

I, nemojte potpomagati njegov osećaj sopstvene važnosti tako što ćete mu dozvoliti da vidi da ste zabrinuti ako ono ne spava, ili ne jede, ili se ne prazni kao što bi trebalo. Ovo važi ne samo za prvu godinu života, nego još i više u kasnijim godinama. Nikada ne dozvolite da dete misli kako je nužna normalna radnja, kao što je jelo, koja treba da predstavlja zadovoljstvo, nešto što vi želite, i da želite da je dete čini kako bi vas zadovoljilo. Ako tako učinite, dete će uskoro zapaziti da je steklo novi izvor moći, i očekivaće da ga privolite onim radnjama koje bi trebalo da spontano izvodi. Nemojte misliti da dete ne poseduje inteligenciju za takvo ponašanje. Njegove su snage male, a njegovo znanje ograničeno, ali ono ima upravo toliko inteligencije koliko i odraslo lice tamo gde takva ograničenja ne deluju. Ono nauči više u prvih dvanaest meseci života nego što će ikada posle naučiti u istom razdoblju, a to ne bi bilo moguće kada ne bi imalo veoma aktivnu inteligenciju.

- Advertisement -

Da zaključimo: ophodite se sa poštovanjem čak i prema najmlađoj bebi, kao prema osobi koja će morati da zauzme svoje mesto u svetu. Nemojte žrtvovati njegovu budućnost zbog vaše sadašnje lagodnosti, ili zbog vašeg zadovoljstva da od njega učinite nešto veliko: i jedno i drugo je štetno. Ovde, kao i drugde, kombinacija ljubavi i znanja je neophodna da bi se sledio pravi put.“

Bertrand Rasel, „O obrazovanju i vaspitanju“ (Klub NT Beograd, 1996)

spot_img

Najnovije

Zašto ljudi postaju destruktivni? Fromova poruka koju bi roditelji trebalo da znaju

Erih From je u delu “Anatomija ljudske destruktivnosti” istraživao korene agresije, mržnje i nasilja. Šta nam njegovi zaključci mogu reći o odrastanju, empatiji i vaspitanju dece danas?

Matel predstavio prvu barbiku sa autizmom

Kompanija „Matel“ predstavila je prvu barbi lutku sa autizmom, u okviru linije "Barbie Fashionistas", kako bi veći broj dece u igračkama mogao da vidi odraz sopstvenih iskustava i sveta koji ih okružuje.

Nataša Drageljević: Ljubomora kod dece nije bezobrazluk već emocija koja traži razumevanje

Ljubomora među braćom i sestrama nije znak lošeg vaspitanja, već strah od gubitka roditeljske ljubavi.

Zabrana mobilnih otkrila strašnu posledicu digitalizacije: Mnogi tinejdžeri u Americi ne znaju da gledaju na sat

Zabrana mobilnih telefona u njujorškim školama imala je neočekivane posledice, jer su nastavnici otkrili da mnogi tinejdžeri ne umeju da čitaju vreme na tradicionalnim analognim satovima.

Vladeta Jerotić o posledicama roditeljske svađe: „U 90% slučajeva krive roditelje“

Nije uopšte strana činjenica da roditeljske svađe, pogotovo one koje se odvijaju pred decom, često kasnije pokažu posledicu po psiho-emotivno stanje deteta.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img