Dečji pisac Uroš Petrović: Raditi s decom je najlepše
Mnoga deca ovog doba, kad bi pred njih stavili izbor: knjiga ili telefon, bez razmišljanja bi izabrala – telefon.
Mnoga deca ovog doba, kad bi pred njih stavili izbor: knjiga ili telefon, bez razmišljanja bi izabrala – telefon.
U oktobru mesecu Ištvan Lakatoš bio je gost izdavačke kuće Odiseja na Beogradskom sajmu knjiga, promovišući svoj roman “Kockograd” i serijal “Ema i Tesla”, i to je bila prilika da sa ovim popularnim autorom porazgovaramo o njegovom stvaralaštvu i književnosti za decu.
Beznadežni roditelji prenose tu beznadežnost na decu. Raste nam beznadežna omladina, koja spas traži u drugim zemljama, kaže književnik Ljubivoje Ršumović, uz čije stvaralaštvo su odrastale generacije. Kako to biva sa velikima, njegova poezija, proza i scenariji za decu su i danas za one koji se bez obzira na krštenicu…
Književna kritika u literaturi za decu ima izuzetnu važnosti zato što kad roditelji, bibliotekari i učitelji birajući knjige za decu započinju obrazovanje budućeg čitaoca literature za odrasle.
Roman Sazvežđe violina bio je povod za to da o pisanju, književnosti i detinjstvu popričamo s Vesnom Aleksić, nagrađivanom spisateljicom za decu i mlade.
Sada je Toma četrnaestogodišnjak, i dalje piše, i donosimo vam njegovu priču posvećenu uspomeni na svog ljubimca, mačka Strahinju.
Dete živi u igri, uči kroz igru, najbolje raste igrajući se. Igra mu daje krila, podstiče razvoj svih njegovih sposobnosti, kaže Simeon Marinković.
Zahvaljujući ediciji „Pustolovine“ izdavačke kuće Kreativni centar u domaću književnost za decu ponovo se vratio Branislav Cvetković, poznatiji kao čika Brana Orfeum, uz Jovana Jovanovića Zmaja „najvredniji i najdostojniji hvale dečji pisac“ u prvoj polovini 20. veka.
Nesigurnost, odustajanje, konflikti s roditeljima, profesori, škola, dosada, prve strasti i ljubavi, skrivena i javna pitanja, životni izbori. Uklapanje, još češće neuklapanje, sukobi sa sobom i svetom oko sebe, jednom rečju – odrastanje.
“Ako bi svet zbranio proizvodnju plastičnog oružja-igračaka, ako bi ukinuo kičerske reklame i šund-serije na televizijama, ako bi mlade ljude, odmah po rođenju, fascinirao lepotom, igrom i slobodom, možda bismo za koji vek imali srećnu, čistu i lepo vaspitanu planetu”, naglašava Ršumović.