Cenzurisanje bajki deo je opšteg napada na maštu i duh

"Presušio je još jedan izvor narodne mudrosti - bajke, opet zahvaljujući ideolozima progresivizma koji dete žele da zaštite od tih, navodno zastrašujućih priča."

Kristofer Laš (1932 – 1994) bio je američki istoričar i društveni kritičar, oštar protivnik kulture konzumerizma i branilac napuštenih vrednosti demokratskog društva. Autor je većeg broja knjiga psihoanaltičkog, sociološkog i socijalno-analitičkog tipa. Njegovo najpoznatije delo je “Narcistička kultura”, u kojem se, između ostalog, dotakao i teme cenzurisanja bajki:

„Presušio je još jedan izvor narodne mudrosti – bajke, opet zahvaljujući ideolozima progresivizma koji dete žele da zaštite od tih, navodno zastrašujućih priča. Cenzurisanje bajki, kao i napad na „irelevantnu literaturu“ uopšte, deo je opšteg napada na maštu i duh. Doba psihologiziranja lišava ljude bezazlenih sublimacija u ime relevantnosti i realizma; no, kako pokazuje Bruno Betelhem, podučavanje u duhu realizma naglašava prekid između pokolenja (budući da dete počinje da oseća kako njegovi roditelji nastanjuju svet potpuno stran njegovome) i prisiljavaju dete da ne veruje sopstvenom iskustvu. Nekad su religija, mit i bajka, sa dovoljno detinjih elemenata u sebi, mogli detetu da ponude uverljivu sliku sveta. Nauka ne može da ih zameni pa otuda kod mladih ljudi postoji rasprostranjeno vraćanje magičnom mišljenju najprimitivnije vrste: opčinjenosti vračanjem i okultnim, verovanju u vančulno opažanje, širenju primitivnih hriščanskih kultova.“

- Advertisement -

 

Kristofer Laš, “Narcistička kultura“ (Naprijed, Zagreb, 1986, prevela Višnja Špiljak)
Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img