• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija

Četiri greške kojima ubijamo dečju kreativnost

10. 12. 2016 |

Nesvesnim i uvek dobronamernim roditeljskim postupcima, kao i željom da osiguramo uklopljenost darovite dece u društvenu okolinu i nastojanjem da ih zaštitimo od nerealnih snova, otupljujemo četiri oštrice njima urođene kreativnosti: smisao za drugačije, hrabrost, uverenje da nema nemogućeg i samostalnost

kreativnost-kod-decePiše: Maja Jerčić

Jedna od glavnih karakteristika darovitosti, uz visoke intelektualne sposobnosti, jeste drugačije viđenje sveta oko sebe. Velika stvaralačka snaga darovite dece omogućava im da vide krug tamo gde svi drugi vide kocku, da čuju pesmu, tamo gde drugi čuju šum, da prepoznaju potencijal tamo gde drugi vide nemogućnost. Darovitost je dar posebnosti u percepciji, interpretaciji i stvaralaštvu; a tu sposobnost misaone i duhovne kreacije u svakodnevnom jeziku nazivamo kreativnošću i originalnošću.

Naše vreme i društvo reklamiraju kreativnost i originalnost kao najpoželjnije odlike savremenog čoveka. U oglasima za posao ističe se kako se traži kreativna osoba puna ideja, u školskim kurikulumima uredno piše da obrazovanje mora da razvija kreativno mišljenje, a ekonomske analize upozoravaju da inventivnost pokreće nacionalnu i globalnu ekonomiju. Sve u svemu, kreativnost i originalnost doživljavaju svoju renesansu, cvetajući kao društveni ideali na kojima treba da se zasnivaju moderno vaspitanje i obrazovanje, razvijena ekonomija i napredna društvena zajednica. Nema profesora, vaspitačice u vrtiću, marketinškog stručnjaka, prodavačice, menadžera, bakice iz Pinosave ili uzgajivača malina koji će demantovati značaj kreativnosti i originalnosti u današnjem svetu.

To je tako u teoriji. Praksa je pomalo drugačija. Vaspitanje i obrazovanje se prema ovim dvema modernim božanstvima često odnose kao prema jeretiku čije krivoverstvo treba iskoreniti strogim uputstvima i pravilima, a svako se ”zastranjivanje” od utvrđene norme sankcioniše lošom ocenom, negativnim komentarem, kritikom, nerazumevanjem i osudom. S obzirom na njihov urođen smisao za drugačije i potrebu za ispoljavanjem toga smisla, darovita deca najviše su izložena nerazumevanju okoline i negativnim reakcijama na izraze kreativnosti. Okolina to gotovo uvek čini nesvesno, bez loše namere, ali s lošim dejstvom.

Kao u pesmi Dobriše Cesarića: Teče i teče, teče jedan slap/ što u njem znači moja mala kap?, zbir roditeljskih postupaka i postupaka nastavnika kao kapi koje naizgled, pojedinačno i zasebno gledano, nemaju nekog presudnog uticaja na razvoj kreativnosti ili nekreativnosti, na kraju se stapaju u slap i presuđuju postojanju ili odsustvu te osobine.

Kako bismo osvestili eventualne ”packe” koje povremeno dajemo kreativnosti i tako gušimo potencijalnu darovitost deteta, nabrojaćemo one ”najtradicionalnije”, grupisane u četiri tipa i povezane s glavnim obeležjima kreativnosti.

Postoji jedan ispravan način, sve ostalo je neispravno 

Kreativnost znači smisao za drugačije. ”Cvet ne izgleda tako”. Ponekad već kod crtanja svojim komentarima i ”savetima” možemo da postidimo i obeshrabrimo kreativne i originalne izraze dece. Ako dete umjesto latica nacrta propelere kao na vetrenjači i lišće oboji ljubičasto, a mi njegovu viziju cveta popratimo komentarom kako ,,je lišće zelene boje”, a latice ne izgledaju tako”, lupili smo kreativnost po prstima i ona se preplašeno povlači u sigurno okrilje ”zadanog” i ”ispravnog” sveta.

Kako da darovita deca zadrže i razviju svoj poriv za razmišljanjem ”izvan kutije”, kada nizom ovakvih postupaka oko neograničenosti njihova uma gradimo ograničenu mentalnu kutiju ”ispravne” percepcije, oivičenu bodljikavom žicom -kako preslobodoumne misli slučajno ne bi prebegle u zabranjeni svet neispravnog. 

1 2 3 4  Sledeća strana  
Podeli tekst:
Tagovi :darovita deca, darovitost, deca kreativnost, kreativnost, vaspitanje

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Kreativan, vešt i vredan čovek je uvek slobodan

5 stvari koje su se desile kad sam prestala da teram decu da dele

Da li gajite lepog, pametnog, narcisoidnog egoistu?

Moj trogodišnjak radi kućne poslove

Najnoviji tekstovi iz kategorije: RODITELJSTVO

Dr Mira Vidaković: Samo roditelji koji imaju usvojenu decu znaju kakva i kolika je to ljubav

Dr Mira Vidaković: Samo roditelji koji imaju usvojenu decu znaju kakva i kolika je to ljubav

Dr Mira Vidaković, višedecenijski je profesor u srednjem i visokom obrazovanju.  Autor je više desetina naučnih radova, objavljivanih u vodećim domaćim i međunarodnim publikacijama, te je učestvovala na velikom broju...

Odrastanje uz majku koja ima integritet je EDUKATIVNIJE od bilo kog filma

Odrastanje uz majku koja ima integritet je EDUKATIVNIJE od bilo kog filma

Nemam svoje granice. Ja sam majka koji je previše ozbiljno shvatila ideju da biti roditelj znači biti sigurna luka i kanta za negativne emocije svoje dece. Zato što želim da se osećaju potpuno prihvaćenim, dopuštam...

Nesiguran roditelj praktično poziva dete da preuzme kontrolu nad porodicom

Nesiguran roditelj praktično poziva dete da preuzme kontrolu nad porodicom

Našle se tri porodice jednog vikenda da se prošetaju pa odvedu decu u bioskop. Usput svratili na igralište, deca se razjurila po spravama, neko se ljulja, neko ludira na vrtešci,...

Nisi ti više mali – Matija Bećković

Nisi ti više mali – Matija Bećković

Image by Artur Skoniecki from Pixabay   NISI TI VIŠE MALI Nisi ti više mali Dogodine ćeš u školu Daj više budi čoek Alal mu majka Nisi ti više mali...

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2022. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪