Ako dobro osmislimo i vreme u toku dana ili vikenda, kada ćemo zajednički da čitamo i komentarišemo razne sadržaje, deca će željno iščekivati takve trenutke.

Danas, u stvari, kao da nije poželjno i kao da je sramota koristiti bogatstvo, kojim srpski jezik raspolaže. To je opasna pojava, koju možemo ugušiti, raznim sredstvima, najpre je to navika čitanja u porodici, zatim odlazak u biblioteke, ali i obavezno kreiranje obrazovnog programa na radiju, televiziji, internetu, koji bi promovisao važnost i superiornost, onih koji odlično barataju jezikom i smislom života, jer ČITAJU!
Deca prvi put samostalno čitaju onda, kada nauče slova svoga pisma, tj. maternjeg jezika. Međutim, oni i pre ovog značajnog koraka u životu, poznaju jezik, dopunjuju ga i vole razgovarati i slušati druge na jeziku, koji poznaju. Kad već pominjem maternji jezik, imam želju da pojasnim samo značenje, koje smo već svi prihvatili, koristimo ga, ali neko će se zapitati, zato je nadenut baš pridev – maternji. Odgovor se sam od sebe nameće, to je jezik, kojim majka govori dok nosi bebu i kojim govore ljudi oko nje.
Treba da postanemo svesni važnosti pravilnog izgovaranja reči, lepog izražavanja i smislenih dijaloga, dok smo u prisustvu trudnice, sasvim male dece i dece školskog uzrasta. Bez dileme, porodica je mesto gde sve počinje, gde su prvi utisci o svetu i životu, pa tako i o govoru, čitanju i važnosti svega pomenutog. Ako imamo na umu, da ovozemaljski život počinje prvim trenutkom začeća, onda od prvog trena, treba da radimo sve ono, što želimo dobro učiniti za svoje potomstvo i nas, kao porodicu u celini. U tome nam može, itekako, pomoći čitanje, ali nije sve jedno, ko, kada, koliko, šta čita i kome čita. Dakle, buduća majka bi trebala, pored stvari važnih za lično zdravlje i zdravlje svoje bebe i čitati neku oplemenjujuću literaturu – na glas, polako, sa doživljajem onoga što čita, a takođe blagim ritmom, jasno izgovarajući pročitano. Ovo će pomoći budućem članu porodice da se bolje navikne na glas majke, na jezik, a samim tim će ga kad dođe vreme za to, učiti lakše.
“Bez dileme, porodica je mesto gde sve počinje, gde su prvi utisci o svetu i životu, pa tako i o govoru, čitanju i važnosti svega pomenutog.”
Ne stajemo ovde… Kad je čedo već u domu, bilo ko, kada ga uspavljuje, trebao bi mu govoriti, čitati neke ugodne tekstove ili pustiti muziku. Da, čim se rodi, jer obično roditelji čekaju treću godinu, da detetu čitaju bajke pred spavanje, što ne treba biti merilo; dete ne mora uvek razumeti poentu priče, već kroz slušanje nekog pročitanog teksta, formira predstavu o jeziku, zajedništvu, stvara se prisnost i mir u jednom domu, stvara se dobra podloga za razvoj pojmovnog mišljenja.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: KULTURICA
Intervju, Jasminka Petrović: Bajke ne mogu promeniti svet, ali oni koji ih čitaju mogu
U izdanju Kreativnog centra, u ediciji Različak, objavljena je zbirka priča 100 LICA STOLICA. Pred čitaocima je neobična knjiga čija je glavna junakinja niko drugi do – stolica. Priče o...
Radmila Simeunović: Volim pesme u kojima ljubav i radost pobeđuju sve
Ko sam ja? Zovem se Radmila Simeunović, imam 40 godina, supruga sam i majka dva dečaka Lazara (12) i Petra (11). Po zanimanju sam medicinska sestra- vaspitač, zaposlena u Predškolskoj...
Ljubivoje Ršumović: Decu ne treba prekidati u igri, tu su najslobodniji
Vlasnik bajkovitih brkova koji je stihovima i televizijskim pojavljivanjima obeležio detinjstvo mnogih generacija - pesnik, voditelj i prozaista Ljubivoje Ršumović uticao je na 'male ljude' verovatno više nego bilo koji...
Дани дечје књиге у Креативном центру од 2. до 12. Априла!
Светски дан дечје књиге обележава се широм света сваког 2. априла. На тај дан 1805. године рођен је Ханс Кристијан Андерсен, чувени дански писац за децу и творац Мале сирене,...
1 komentar.