spot_img
spot_img

Da li će fekalna transplantacija lečiti autizam kod dece?

Novo istraživanje učvršćuje vezu između crevne flore i autizma.

U maloj studiji, istraživači sa Državnog univerziteta Arizona utvrdili su da se bakterije koje naseljavaju creva razlikuju kod dece sa i bez autizma, piše Hafington post.

Naučnici su uočili da postoji razlika u koncentracijama određenih metabolita – hemikalija koje bakterije proizvode – između dece obolele od autizma i zdrave dece.
„Većina crevnih bakterija je korisna, pomaže varenje hrane, proizvodi vitamine i štiti od štetnih bakterija. Sedam vrsta bakterije koje su prisutnije kod dece sa autizmom, međutim, proizvode opasne metabolite koji bi mogli da utiču na rad mozga, ponašajući se kao neurotransmiteri ili kontroličući neurotranmiterku biosintezu“ kaže De-Vuk Kang sa Instituta za biodizajn. „Sumnjamo da crevni mikrobi mogu povećati nivo  neurotransmiterkih metabolita, i uticati na vezu između creva i mozga i/ili menjajući moždanu funkciju.“
Kako je objavila televizijska mreža En-Bi-Si, naučnici trenutno traže odobrenje da sprovode istraživanja u kojima bi probali da autizam leče transplantacijom fecesa (stolice) zdravih ljudi.
Ovo nije prvo istraživanje koje je dovelo u vezu razlike u crevnoj flori kod dece sa autizmom. Studija objavljena prošle godine pokazala je da deca sa autizmom imaju manje prisustvo tri crevne bakterije (Prevotella, Coprococcus i Veillonellaceae) u odnosu na drugu decu. Časopis New Scientist je 2010 godine izvestio o rezultatima studije koja je pokazala da se u urinu dece sa autizmom nalaze hemijski tragovi koji upućuju na drugačiji sastav crevne flore u odnosu na zdravu decu.
spot_img
spot_img

Najnovije

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Dan ranog detinjstva 2026 vraća deci igru, prirodu i vreme za odrastanje

Besplatan celodnevni program za decu i roditelje 30. avgusta u Muzeju afričke umetnosti

Danski učenici će morati usmeno da brane radove da ne bi varali pomoću veštačke inteligencije

Danska vlada će, između ostalog, uvesti niz novih mera, uključujući nadzor računara, za učenike uzrasta od 16 do 19 godina.

Svetski dan mačaka: Mačkoljupci svih zemalja – ujedinite se!

Povodom Svetskog dana mačaka otkrivamo zanimljive činjenice o ovim tajanstvenim ljubimcima – od njihove istorije i uloge kroz vekove, do najomiljenijih rasa i razloga zbog kojih ih volimo.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img