Ustanovljeno je da se ukupan broj ljudi koji sebe smatraju srećnim od početka sedamdesetih pa do današnjih dana postepeno smanjivao,
Statistika varljiva kao i emocije
U svetu su aktuelne dve liste koje rangiraju zemlje po stepenu ličnog blagostanja njihovih građana. World Happiness Report na godišnjem nivou sastavlja posebno telo Ujedinjenih nacija, na osnovu upitnika koji su, posle više decenija obimnog istraživanja, sačinili ekonomisti, statističari i neuronaučnici. Prema poslednjoj objavljenoj listi, za 2014. godinu, na prvom mestu su bili Švajcarci, a za njima su sledili Islanđani, Danci, Norvežani, Kanađani, Finci, Holanđani i Šveđani. Da li je, onda, istina da su Skandinavci, i severnjaci generalno, najsrećniji ljudi na svetu?
Na poslednjoj Gallup-ovoj listi Srbi su na 84. mestu, a zanimljivo je da su od bivših jugoslovenskih republika bolje kotirani samo Makedonci, na 54. mestu
To je tek jedna strana istine, jer subjektivan doživljaj sreće u mnogome zavisi i od njene percepcije u različitim kulturama. Tako se na prvom mestu liste, koju na osnovu 144.000 ispitanika u 145 zemlje sprovodi kompanija Gallup, u 2015. našla – Panama. Iako se ostatak liste prilično podudara sa „rang listom sreće“ Ujedinjenih nacija, neke latinoameričke zemlje su se „umešale“ među skandinavske. Razlog za to je, kažu u Gallup-u, što Latinoamerikanci češće ispoljavaju pozitivna osećanja, a manje negativna, u odnosu na druge delove sveta.
Da biste bili srećni, kupujte iskustva, a ne stvari!
Srbi su se na tri do sada objavljene UN-ove liste uglavnom nalazili oko devedesetog mesta, daleko ispod najsrećnijih, ali zato iznad Afganistanaca, Pakistanaca i žitelja podsaharske Afrike, koji su na samom dnu ovog rangiranja. Na poslednjoj Gallup-ovoj listi Srbi su na 84. mestu, a zanimljivo je da su od bivših jugoslovenskih republika bolje kotirani samo Makedonci, na 54. mestu, i Bosanci, na 69. mestu, dok su Hrvati na iznenađujućem 104. mestu, što pokazuje da ekonomski rezultati nisu i presudni. Dakle, statistika i lični doživljaj sreće jednako su varljivi.
Piše: Saša Guslov
Izvor: BiF.rs
februar 2016, broj 124.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ŽIVOTARIJE
Hoćemo li se buditi u panici najstrašnijih slutnji, čekati da telefon zazvoni misleći da je sve propalo?
Hoćemo li prepoznati da kao roditelj rastemo? Znamo li kako izgleda roditeljstvo - pre nego što ga doživimo? Može li se opisati rečima taj osećaj? Biljana Vasić, profesor srpskog jezika...
Praznici su povod za šalu i smeh u teoriji, ali…
...u realnosti, praznici su povod da jedni druge hvatamo za guše (figurativno, molim vas), svađamo se oko najrazličitijih tema, otvaramo stare rane i pingpongujemo osećanja ogorčenosti i krivice. Prilikom jednog...
Da mogu ponovo živeti, da dobijem drugu priliku – pravila bih više greški
„Da mogu ponovo živeti, pravila bih više greški. Više ne bih pokušavala biti savršena, bila bih opuštenija, popustljivija. Bila bih mnogo hrabrija nego ikada ranije na svom putovanju. Zapravo, jako...
Bojana Nešić: Zamišljam jednu mamu koja skuplja svu snagu ovog sveta kako bi mogla da drži jednu ruku
Bojana Nešić je upravo o takvom jednom slučaju pisala je i na svom Facebook profilu: "'Pre par meseci imala je epi napad po prvi put u životu,' rekla je. Videla...
Nema komentara.