Ukoliko roditelji žele da decu nečim daruju, najbolje što mogu da urade jeste da ih uče da vole izazove, da ih greške intrigraju, da uživaju u svom trudu i da nastave da uče.
Konstruktivna kritika: još malo o porukama o neuspehu
Često čujemo termin konstruktivna kritika. Ali zar ne misli svako da su sve kritike koje upućuje svom detetu konstruktivne? Zašto bi neko davao kritiku a da ne misli da je korisna? Međutim, mnogo toga uopšte nije od pomoći već je kritika puno zamerki prema detetu. Biti konstruktivan znači pomoći detetu da nešto popravi, da napravi nešto bolje ili da nešto bolje uradi.
Pročitajte i: Kako biti majka darovitog deteta
Bili je na brzinu uradio domaći zadatak, preskočivši nekoliko pitanja, a na neka je dao kratke, nemarne odgovore. Otac mu je pobesneo zbog toga. „Ti ovo nazivaš domaćim zadatkom? Zar nikad ne možeš ništa da uradiš kako treba? Il’ si glup il’ si neodgovoran. Šta si?” Ova povratna informacija je istovremeno dovodila u pitanje detetovu inteligenciju i karakter i podrazumevala da su nedostaci trajni.
“Mnogo toga uopšte nije od pomoći već je kritika puna zamerki prema detetu. Biti konstruktivan znači pomoći detetu da nešto popravi, da napravi nešto bolje ili da nešto bolje uradi.”
Kako je tata trebalo da izrazi svoje nezadovoljstvo i razočarenje a da ne masakrira detetove kvalitete? Evo nekoliko mogućnosti.
„Sine, stvarno me ljuti kada ne uradiš ceo zadatak. Kada misliš da ćeš ga završiti?”
„Sine, ima li nešto što nisi razumeo u zadatku? Hoćeš da ga zajedno pogledamo?”
„Sine, tužan sam kada vidim da propuštaš priliku za učenje. Možeš li da smisliš način kako to da uradiš a da ti pomogne da što više naučiš?”
„Sine, ovo izgleda kao strašno dosadan zadatak. U potpunosti te razumem. Imaš li neku ideju kako da ga učiniš zanimljivijim”, ili: „Hajde da smislimo kako da smanjimo muke a da ipak uradimo to kako treba. Imaš li ideju?”
„Sine, sećaš li se kada sam ti rekao kako na dosadnim stvarima učimo da se koncentrišemo? Ovaj zadatak je pravi izazov za to. Za ovo će ti trebati sva tvoja koncentracija. Hajde da vidimo da li možeš da se koncentrišeš tokom celog ovog zadatka.”
Nekada deca sama sebe kritikuju i etiketiraju. Ginot nam priča o četrnaestogodišnjem Filipu koji je pomagao ocu i slučajno prosuo eksere po podu.3 Pogledao je oca sa osećanjem krivice.
Filip: Jao, kako sam nespretan!
Otac: To se ne kaže kada prospeš eksere.
Filip: A šta se kaže?
Otac: Kaže se: „Prosuo sam eksere – pokupiću ih.”
Filip: Samo to?
Otac: Samo to!
Filip: Hvala, tata.
Odlomak iz knjige “Mentalni stav: Nova psihologija uspešnosti”
Autor: Kerol Dvek
Izdavač: Psihopolis, Novi Sad
Knjiga koja će vam pomoći da bolje razumete svog partnera, šefa, prijatelje i svoju decu i kako da razvijete svoje potencijale, ali i potencijale svoje dece. Važna knjiga vodeće svetske naučnice razvojne psihologije, čije je istraživanje mentalnog stava (mindset) značajno uticalo na savremene teorije vaspitanja i obrazovanja. Kako naša uverenja o nama utiču na naš razvoj? Šta je trajni, a šta razvojni mentalni stav? Kakav mentalni stav vi imate, a kakav imaju vama važni ljudi? Kakav je mentalni stav vašeg deteta i kako će to uticati na njegovu sudbinu?
KAKO NAS I NAŠU DECU SABOTIRA SLIKA KOJU IMAMO O SEBI?
– Kako nastaju mentalni stavovi i da li se mogu menjati?
– Kako ideja o prirodnom talentu utiče na uspeh i postignuće?
– Šta čini dobrog roditelja, nastavnika, trenera?
Zastrašujuće je kada shvatimo da pohvaljivanje naše dece može potkrepiti njihovo uverenje da su prirodno inteligentni i talentovani, tako da misle da ne moraju da rade i da se trude. Tragično je da naše pogrešno usmerene pohvale doprinose njihovoj životnoj neuspešnosti.
Zoran Milivojević, psihoterapeut
KAKO TRAJNI MENTALNI STAV PRETVORITI U RAZVOJNI?
Kako utiče mentalni stav na postignuće u školi?
Kako promeniti mentalni stav vašeg deteta?
Koje su opasnosti pohvale, a kako funkcionišu negativne etikete?
Mentalni stav za učenje, umetnost, sport, ljubav, posao…
Kako dugoročno održati promenu mentalnog stava?
Uloga mentalnog stava u liderstvu i menadžementu
O autorki:
Profesor dr Kerol Dvek (Carol Dweck) je vodeća svetska naučnica u oblasti razvojne psihologije, socijalne psihologije i psihologije ličnosti. Predaje na najvećim američkim univerzitetima Stanford, Harvard i Kolumbija. Njeno istraživanje mentalnog stava (mindset) značajno je uticalo na savremene teorije vaspitanja i obrazovanja. Autor je nekoliko knjiga i velikog broja naučnih članaka. Dobila je preko dvadeset prestižnih priznanja i nagrada. Član je Američke akademije nauka i umetnosti. Svoj rad približava čitaocima uglednih časopisa kao što su Njujorker, Tajm, Njujork Tajms, Vašington Post i Boston Glob.
Iz predgovora autorke:
Moje polje rada sastavni je deo tradicije u psihologiji i ukazuje na moć onoga u šta čovek veruje. Tih uverenja možemo i ne moramo biti svesni, ali ona umnogome utiču na ono što želimo i da li uspevamo da to i postignemo. Ova tradicija takođe pokazuje kako promene u tim uverenjima čoveka – čak i one najjednostavnije – mogu da imaju dalekosežne posledice.
U ovoj knjizi moći ćete da saznate kako jedno jednostavno uverenje o sebi – uverenje koje smo otkrili kroz naša istraživanja – rukovodi velikim delom našeg života. Zapravo, ono prožima svaki delić našeg života. Mnogo toga što mislite o sebi kao o svojoj ličnosti zapravo nastaje iz ovog „mentalnog stava”. Isto tako, mnogo toga može da vas sprečava da ispunite svoj potencijal, što proizilazi iz istog.
Nijedna knjiga do sada nije objasnila mentalni stav i pokazala ljudima kako da ga primene i iskoriste u svakodnevnom životu. Iznenadićete se kada shvatite kako odlično pomaže – u nauci i umetnosti, u sportu, odnosno u poslu – i kako je mogao da vam pomogne. Razumećete svog partnera, šefa, prijatelje i svoju decu. Videćete kako možete da rasplamsate svoje potencijale, a i potencijale svoje dece.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Najbolji nastavnici znaju – kako da učionice ne budu “smorionice”
Najbolji nastavnici na svetu znaju kako učenje može biti srećno. Učiteljica Željana Radojičić Lukić poručuje da su "učionice postale smorionice" i da moramo da zakotrljamo ozbiljnu obrazovnu reformu koja će...
Istoričarka Dubravka Stojanović o problemima u evropskim udžbenicima istorije: Osnovan institut koji se bavi zlom koje proističe iz školstva
Bavi se pitanjem demokratije u Srbiji i na Balkanu krajem 19. i početkom 20. veka, kao i interpretacijama istorije u novijim srpskim udžbenicima, društvenom istorijom, procesima modernizacije, istorijom žena u...
1 komentar.