„Deci daju lažnu vrstu moći, i to je vrsta zanemarivanja“

Deca ne bi trebalo da imaju predstavu da su centar svega, već roditelji moraju da im poruke šalju i svojim primerom, kaže psihološkinja Radmila Vujić Bojović.

Kako je rekla u Kažiprstu, potrebno je vratiti pozitivno usmerenje i izbeći situacije u kojima se deci daje „lažna vrsta moći“.

„Brinemo o deci ako brinemo o sebi. Ako sami paze na ponašanje, ako pokazuju kako se vladati prema drugim ljudima, kako biti koristan za društvo, roditelji tako usmeravaju svoju decu“, kaže gošća Kažiprsta.

- Advertisement -

Ona smatra da postavljanje granica i okvira jeste dokaz ljubavi i da deca imaju prirodnu potrebu da budu usmeravana.

„Ako to usmeravanje ne dobije u primarnoj sredini, u svojoj kući, onda postoji velika šansa da će izrasti u nekoga ko može da kroz eskalirajuće slučajeve čini sve složenija dela i protiv zakona, i protiv ljudskog dostojanstva, pa čak i protiv života. Deca koja nemaju usmeravanje odrastaju u haosu, zatim se to prenosi u školu. Takođe, pojedini roditelji u školi traže da im deca budu tretirana kao prinčevi. I to je neka vrsta zanemarivanja potreba deteta“, kaže Radmila Vujić Bojović.

Kako je rekla, insistiranje na priči o nasilju, o „nultoj toleranciji“ u školama ništa ne znači, jer je potrebno to primenjivati na svim nivoima – od kuće i porodice, do države.

„U suprotnom, bojim se kontraefekta koji se stvara takvim insistiranjem“, kaže ona.

Gošća Kažiprsta kaže da deca upijaju atmosferu oko sebe i da se to zanemaruje u vaspitanju.

„Problem je što je bazična komunikacija među ljudima problematična. Ljudi dozvoljavaju sebi i drugima da se obraćaju sa nipodaštavanjem, postalo je uobičajeno da se sagovornici ne uvažavaju, da ne vodima računa o tuđim osećanjima. Naša deca to gledaju, a onda oponašaju. Ne rade oni samo ono što im mi kažemo, već kao sunđer upijaju ono što vide“, kaže ona.

- Advertisement -

Govoreći o konkretnom slučaju iz Novog Sada, kada je 12-godišnjak zapalio čoveka, koji je preminuo, ona kaže:

„Ako je tačno ono što piše, dete je praktično pomislilo ‘da mu se može’. A može mu se jer mu niko nije rekao suprotno. Pretpostavljam da ovo dete tokom odrastanja nije dobilo ništa što poziva na saosećanje, na empatiju, na poštovanje normi i osnovnih pravila. Ovakve stvari se ne dešavaju zbog jednog trenutka, ali problem nastaje ako se deca ne usmeravaju tokom odrastanja“, kaže ona.

spot_img

Najnovije

7 ključnih strategija da razvijete samokontrolu kod dece

Samokontrola se može definisati kao sposobnost da „upravljamo našim jakim osećanjima tako da ih možemo doživeti bez da se osećamo preplavljeno ili da se ponašamo na način koji šteti nama i drugima.“

Zoran Milivojević: Kako podneti neprihvatanje?

Ako se roditelji, koji su se naljutili zato što je dete uradilo nešto loše, malo distanciraju, dete se uplaši da ga manje vole i prihvataju, tako da pokušava da „povrati” ljubav i prihvatanje.

Objavljena rešenja završnog testa iz Srpskog jezika i književnosti

Učenici osmog razreda u svim osnovnim školama u Srbiji polagali su jutros završni test iz Srpskog jezika i književnosti, odnosno maternjeg jezika i književnosti.

8 stvari koje bi svako dete trebalo da uradi pre kraja letnjeg raspusta

Leto nije samo pauza od škole. Ono je prilika za iskustva koja deca pamte mnogo duže od lekcija i domaćih zadataka.

Očekivanja – prijatelj ili neprijatelj dobrog raspoloženja

Pozabavićemo se pred odmor na moru, planini, pred polazak u školu ili vrtić - zašto su očekivanja "ubice" raspoloženja, provoda i sreće Piše: Snežana Golić, pedagog

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img