Dečija stolica se menja i to bi mogla biti loša vest za dečje zdravlje

Ono što je u dečjoj peleni može pomoći da shvatimo zašto raste broj alergija i astme u posljednjim decenijama.

Piše: Selma Sakić

Ono što je u dečjoj peleni može pomoći da shvatimo zašto raste broj alergija i astme u posljednjim decenijama.

- Advertisement -

Dečija stolica se menja i to bi mogla biti loša vest za dečje zdravlje. Svako ko ima novorođenče zna da je stolica jako važna. Pedijatri često pitaju roditelje tek rođene bebe šta se nalazi u bebinim pelenama, kako bi bili sigurni da beba pravilno jede i da se sve radi kako treba.

Istraživanje koje je objavljeno nedavno, pokazuje da nam stolica bebe može reći puno više od toga kako je dete. Istraživanje je pokazalo da pH stolice, kojim se meri koliko je nešto alkalno ili kiselo, stalno raste od 1920-ih. Kiselost lekarima govori a o bebinim mikrobima i ravnoteža dobrih bakterija koje pomažu varenju, hrane ih i štite od bolesti. Istraživači smatraju da to može pomoći kod objašnjenja porasta alergija i astme u modernom svetu.

Betan Henrik sa Univerziteta Nebraska proučavala je medicinske podatke o bebinoj stolici sve unazad do 1926. godine kada su lečnici počeli da evidentiraju bakterije u dečjoj stolici. „Pregled 14 kliničkih istraživanja objavljenih od 1926. do 2017. godine u kojem je obrađeno više od 213 zdrave dojenčadi, pokazalo je promenu crevnog pH od 5,0 do 6,5“, napisali su u svom izveštaju objavljenom u časopisu mSphere.

Niski pH pokazuje da je sadržaj kiseliji, pH 7 ili više se smatra više alkalni. Promena je ubrzana nakon 1980. godine. Istraživanje pokazuje da pH može predstavljati brz način da se utvrdi ima li detetov probavni sistem dovoljno korisnih bakterija iz grupe koja se zove Bifidobakterije. Kada ove bakterije razgrađuju mleko, one stvaraju kiseline i ta kiselost se pojavljuje u bebinoj stolici

Postoji jedna posebna vrsta bifidobakterije koja ukazuje na zdrava creva. Zove se B. infantis. Bebe s puno te bakterije imaju stolicu s više kiselosti nego bebe koje imaju manje ove bakterije, kažu istraživači.

Što je zdrava crijevna mikroflora?

- Advertisement -

Svako ima crevnu mikrofloru, a probavni sistem  tek rođenog deteta je potpuno sterilan, ali kolonizacija bakterijama nastupa vrlo brzo.

Crevna mikroflora zapravo je „prirodna imunizacija majke prirode“ koja podstiče crevnu imunofunkciju i osigurava bolju obranu od kolonizacije patogenim bakterijama, čime, kod dojenčadi, pridonosi sazrevanju imunološkog sistema. Naučnici pokušavaju da shvate šta su elementi optimalne crevne mikroflore. Na primer, ljudi s neuravnoteženom crevnom mikroflorom mogu biti skloniji gojaznosti.

Probavni trakt je važan segment imunološkog sistema tela, a prve bakterije koje se pojavljuju u probavnom sistemu mogu uticati na to kako se razvija. Istraživanje iz 2015. godine pokazalo je da bakterije creva mogu uticati na rizik od razvoja astme kod beba.

„Postoji jasan dokaz da dečja crevna mikroflora ima dugoročne implikacije na zdravlje i smetnje kod tog sistema, može dovesti do hroničnih upala i imunoloških bolesti. Dakle, gubitak Bifidobakterija i promene u crevnoj flori, izmerene putem PH creva, predstavljaju uverljivo objašnjenje za povećanu učestalost alergijskih i autoimunih bolesti u zapadnim zemljama“ objašnjava Henrikova i njen tim.

Ova tri faktora bi mogla biti uzrok loše crevne mikroflore:

1. Adaptirano mlijeko

- Advertisement -

Bebe koje se hrane adaptiranim mlekom mogu imati drugačiji razvoj crevne mikroflore.

2. Antibiotici

Mame dobijaju antibiotike na porođaju kako bi se zaštitile bebe, ali oni bi mogli ubiti dobre bakterije.

3. Carski rez

Porođaj carskim rezom mogao bi bebi oduzeti priliku da skuplja dobre bakterije kada se rodi.

Zasad, naučnici nisu sigurni kojih dobrih bakterija dam treba više. Međutim, istraživanja kao ova mogu pomoći da se više otkrije. „Ovo stalno povećanje crevnog pH odojčadi toekom poslednjih generacija naučna zajednica je uglavnom zanemarila, ali izgleda da može biti znak velikog poremećaja creva kod dece. Ovo može imati veliki uticaj na učestalost alergijskih i autoimunih poremećaja“, kaže naučnnik Dejvid Kajl.

Izvor: Klokanica

spot_img

Najnovije

Kako da dobijete posao ako nemate iskustva

U današnjem svetu, nepostojeće radno iskustvo ne znači nužno da ne možete da obezbedite posao tokom intervjua.

Neobične poštanske pošiljke kroz istoriju

Pošta je oduvek bila ključna za komunikaciju i trgovinu, ali postojali su i pojedinci koji su testirali njene granice na krajnje nesvakidašnje načine.

4 najvažnije greške koje svako dete treba da napravi – i morate da ga pustite

Naši roditeljski instinkti ponekada prave medveđu uslugu deci. U kojim situacijama klince treba pustiti da greše?

Sećanja Detelinaraca na Musu: Slatkiši i anegdote koje su mnogima obeležile detinjstvo

I sadašnje i nekadašnje Detelinarce veoma je pomerila vest da je preminuo čuveni Musa, koji je decenijama bio simbol ovog gradskog kvarta. Poželeli su da podele sećanja na svog divnog komšiju, koga su svi mnogo poštovali i voleli.

Mali: Vlada obezbedila dodatnih 12,01 milijardi dinara za visoko obrazovanje

Na današnjoj sednici, Vlada Srbije donela je rešenje kojim se obezbeđuje 12,01 milijardi dinara za visoko obrazovanje i studentski standard, saopštilo je Ministarstvo finansija.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img