Ono što je u dečjoj peleni može pomoći da shvatimo zašto raste broj alergija i astme u posljednjim decenijama.

Piše: Selma Sakić
Ono što je u dečjoj peleni može pomoći da shvatimo zašto raste broj alergija i astme u posljednjim decenijama.
Dečija stolica se menja i to bi mogla biti loša vest za dečje zdravlje. Svako ko ima novorođenče zna da je stolica jako važna. Pedijatri često pitaju roditelje tek rođene bebe šta se nalazi u bebinim pelenama, kako bi bili sigurni da beba pravilno jede i da se sve radi kako treba.
Istraživanje koje je objavljeno nedavno, pokazuje da nam stolica bebe može reći puno više od toga kako je dete. Istraživanje je pokazalo da pH stolice, kojim se meri koliko je nešto alkalno ili kiselo, stalno raste od 1920-ih. Kiselost lekarima govori a o bebinim mikrobima i ravnoteža dobrih bakterija koje pomažu varenju, hrane ih i štite od bolesti. Istraživači smatraju da to može pomoći kod objašnjenja porasta alergija i astme u modernom svetu.
Betan Henrik sa Univerziteta Nebraska proučavala je medicinske podatke o bebinoj stolici sve unazad do 1926. godine kada su lečnici počeli da evidentiraju bakterije u dečjoj stolici. “Pregled 14 kliničkih istraživanja objavljenih od 1926. do 2017. godine u kojem je obrađeno više od 213 zdrave dojenčadi, pokazalo je promenu crevnog pH od 5,0 do 6,5”, napisali su u svom izveštaju objavljenom u časopisu mSphere.
Niski pH pokazuje da je sadržaj kiseliji, pH 7 ili više se smatra više alkalni. Promena je ubrzana nakon 1980. godine. Istraživanje pokazuje da pH može predstavljati brz način da se utvrdi ima li detetov probavni sistem dovoljno korisnih bakterija iz grupe koja se zove Bifidobakterije. Kada ove bakterije razgrađuju mleko, one stvaraju kiseline i ta kiselost se pojavljuje u bebinoj stolici
Postoji jedna posebna vrsta bifidobakterije koja ukazuje na zdrava creva. Zove se B. infantis. Bebe s puno te bakterije imaju stolicu s više kiselosti nego bebe koje imaju manje ove bakterije, kažu istraživači.
Što je zdrava crijevna mikroflora?
Svako ima crevnu mikrofloru, a probavni sistem tek rođenog deteta je potpuno sterilan, ali kolonizacija bakterijama nastupa vrlo brzo.
Crevna mikroflora zapravo je „prirodna imunizacija majke prirode“ koja podstiče crevnu imunofunkciju i osigurava bolju obranu od kolonizacije patogenim bakterijama, čime, kod dojenčadi, pridonosi sazrevanju imunološkog sistema. Naučnici pokušavaju da shvate šta su elementi optimalne crevne mikroflore. Na primer, ljudi s neuravnoteženom crevnom mikroflorom mogu biti skloniji gojaznosti.
Probavni trakt je važan segment imunološkog sistema tela, a prve bakterije koje se pojavljuju u probavnom sistemu mogu uticati na to kako se razvija. Istraživanje iz 2015. godine pokazalo je da bakterije creva mogu uticati na rizik od razvoja astme kod beba.
“Postoji jasan dokaz da dečja crevna mikroflora ima dugoročne implikacije na zdravlje i smetnje kod tog sistema, može dovesti do hroničnih upala i imunoloških bolesti. Dakle, gubitak Bifidobakterija i promene u crevnoj flori, izmerene putem PH creva, predstavljaju uverljivo objašnjenje za povećanu učestalost alergijskih i autoimunih bolesti u zapadnim zemljama” objašnjava Henrikova i njen tim.
Ova tri faktora bi mogla biti uzrok loše crevne mikroflore:
1. Adaptirano mlijeko
Bebe koje se hrane adaptiranim mlekom mogu imati drugačiji razvoj crevne mikroflore.
2. Antibiotici
Mame dobijaju antibiotike na porođaju kako bi se zaštitile bebe, ali oni bi mogli ubiti dobre bakterije.
3. Carski rez
Porođaj carskim rezom mogao bi bebi oduzeti priliku da skuplja dobre bakterije kada se rodi.
Zasad, naučnici nisu sigurni kojih dobrih bakterija dam treba više. Međutim, istraživanja kao ova mogu pomoći da se više otkrije. “Ovo stalno povećanje crevnog pH odojčadi toekom poslednjih generacija naučna zajednica je uglavnom zanemarila, ali izgleda da može biti znak velikog poremećaja creva kod dece. Ovo može imati veliki uticaj na učestalost alergijskih i autoimunih poremećaja”, kaže naučnnik Dejvid Kajl.
Izvor: Klokanica
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Popodnevna smena narušava režim ishrane i sna i snižava uspeh u školi – treba je ukinuti
Narušeni režim ishrane i sna snižava uspešnost dece u školi i vodi ka rastu depresivnih raspoloženja, zavisnosti od hrane i gojaznosti, saopštili su naučnici Uralskog univerziteta „Boris Jeljcin“. Rezultati su...
Smrtnost od morbila u svetu skočila za 40 odsto zbog manjeg broja vakcinisanih
Broj smrtnih slučajeva od malih boginja u svetu je skočio za čak 40 odsto prošle godine jer je tokom pandemije korona virusa dramatično opao broj vakcinisanih - navodi se u...
Usamljenost postaje hitno pitanje javnog zdravlja, posledice ozbiljnije od gojaznosti i neaktivnosti
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je usamljenost globalnom zdravstvenom pretnjom, a stručnjaci upozoravaju da je njen uticaj na smrtnost jednak pušenju 15 cigara dnevno. "Usamljenost prevazilazi granice i postaje globalni...
Mesto gde pedijatar nije potreban
Juče su nam bili u poseti mladi roditelji. Umorni i zabrinuti zbog čestog poboljevanja devojčice koja je krenula u vrtić. Za nas pedijatre normalna neželjena situacija. Nije prijatna, al nije...
Nema komentara.