Snažna veza sa jednim ili oba roditelja, makar oni bili i kriminalci, sprečava dete da razvije delinkventno ponašanje i čak mu usađuje osećaj poštovanja prema policiji.
Tri naučnika dele ovogodišnju Stokholmsku nagradu za kriminologiju koja im je dodeljena, jer su pokazali roditeljima kako da spreče da njihovo dete postane delikvent, saopštio je danas Univerzitet u Stokholmu.
Istraživači, dvoje Amerikanaca i jedan Šveđanin, nagrađeni su za svoj rad na razumevanju faktora koji mogu da utiču na pojavu kriminala.
Trevis Herši, profesor sociologije na Univerzitetu u Arizoni, započeo je svoju studiju još daleke 1965. godine, prikupljajući podatke o 4.077 tinejdžera iz zloglasnog predgrađa San Franciska.
Koristeći policijske izveštaje i prateći kriminalne aktivnosti i ponašanje tinejdžera, bio je u prilici da dokaže da je privrženost roditeljima od presudnog značaja za vaspitanje deteta i njegovo stasavanje u pristojnu osobu.
Snažna veza sa jednim ili oba roditelja, makar oni bili i kriminalci, sprečava dete da razvije delinkventno ponašanje i čak mu usađuje osećaj poštovanja prema policiji.
Njegova koleginica Keti Spac Vidom, profesor psihologije na “Džon Džej” Koledžu krivičnog pravosuđa u Njujorku, pratila je 908 dece koja su bila zanemarivana ili žrtve zlostavljanja.
Rezultati do kojih je ona došla ukazuju na mnogo složenije odnose roditelja i zapostavljenog deteta nego što postavlja konvencionalna teorija o začaranom krugu nasilja, po kojoj nasilje rađa nasilje, i to u tri od četiri slučaja.
Treći nagrađeni je Per Olaf Vikstom, profesor kriminologije na Univerzitetu u Kembridžu, čije istraživanje ističe ključnu ulogu roditelja u prevenciji delinkvencije tako što ograničavaju druženje deteta sa kriminogenim vršnjacima i oblikuju njegov moralni stav.
Stokholmska nagrada za kriminologiju osnovana je 2005. godine, a finansiraju je fondacije iz SAD, Švedske i Japana.
Laureati će podeliti ček u vrednosti od 1,5 miliona švedskih kruna (172.000 dolara).
Izvor: Tanjug
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Danijela Budiša-Ubović: ‘Radovi u toku’ – značajna faza u procesu samospoznaje
Svaki pojedinac prolazi kroz sopstvene faze i procese samospoznaje - kao jednog značajnog puta do svoje prave prirode, do spoznaje svojih osećanja i načina na koji ćemo se sa njima...
Ranko Rajović: Škola ne služi da deca nauče matematiku i fiziku, već da razviju kompletnu ličnost
O nedostatku empatije kod dece Ranko Rajović je govorio u podkastu “Agelast” sa autorom i voditeljem Galebom Nikačevićem. “Kad imaju problem sa empatijom, oni se ne snalaze. Oni reaguju drugačije,...
Ti si blistava zvezda, ali ponašanje ti je nepovoljno
Sa ciljem da se prepozna i na što bolji način razreši situacija u kojoj je, kako kaže autorka, razgovor besmislen, Štefani Štal savetuje sledeće: Nažalost, ima situacija u kojima ni...
Naslov je odlican. Ipak, da li konstatacija one gospodje treba da znaci da treba da toletisemo nasilje nad decom. Da li deca koja zbog nasilja postanu plasljiva, povucena i depresivna postaju dobri odrasli?!