Da bi kao odrasli bila zdrava i jaka, deca treba da budu napolju i da rade stvari za koje je njihovo telo i predviđeno, puno kretanja i aktivnosti.
To što je napolju proleće uveliko u jeku, što je sve olistalo, procvetalo i procvrkutalo, neće puno značiti deci ako su poput klinaca iz knjige Ričarda Louva “Poslednje dete u šumi”. Da, to proleće u jeku trebalo bi da izmami decu napolje, u prirodu pa i blato, ali današnjim generacijama to ne deluje primamljivo.
Prema opsežna istraživanjima Louva i drugih naučnika koja su sprovođena dugi niz godina, boravak u prirodi ima ogromne prednosti, uključujući poboljšanje koncentracije, bolju koordinaciju, poboljšanje ukupnog kognitivnog funkcionisanja i veću mogućnost da se uključe u kreativne igre. Takođe je primećeno da može da pomogne osobama sa simptomima mentalne bolesti.
Godine 2008, Američka akademija za pedijatriju izdala je saopštenje u kojem navodi da je 60 minuta dnevno na vazduhu u slobodnoj igri od suštinskog značaja za fizičko i mentalno zdravlje dece.
Ipak, Erika Kristakis, psiholog za period ranog detinjstva i autor knjige “Važno je pustiti ih da budu mali: Šta je zapravo potrebno deci od odraslih?”, u svojoj studiji objavila je da u proseku jedan predškolac provede više od četiri sata ispred ekrana. Za stariju decu statistika je još gora, prema podacima iz 2015. godine – 92 posto tinejdžera je bilo onlajn skoro čitav dan!
Ako hoćete da vam deca idu na Harvard, pošaljite ih napolje!
“Aktivno učenje i igra u prirodi su od suštinskog značaja za zdrav ljudski razvoj”, složni su svi istraživači i psiholozi.
“Ali, igra s jedne, i znanje kako se igrati s druge strane, mogu biti dve različite stvari, naročito u današnjem svetu gde tako mali broj dece ima dovoljno kontakta sa vršnjacima, prirodom i igrama uopšte. Mi često grešimo u pretpostavci da se dečija igra odvija bez napora, bez učenja, tolerancije i podrške, a to jednostavno nije istina,” izjavila je Kristakis.
Deca takođe imaju koristi od čulnih iskustava u prirodi, uključujući sve prirodne pojave, mirise, zvukove i teksture koje sreću napolju, kažu stručnjaci. Osećaj vetra na licu može biti okidač za razgovor o nauci i kretanju vazduha. Miris predstojeće kiše nekome je veoma prijatan, ali može i da posluži da dete nauči nešto više o vremenskim prilikama. Nezaboravan ukus zrelih jagoda, svežina povrća iz bašte, mogu da budu podstrek za razgovor o zdravoj hrani. I zvuk različitih ptica pevačica može deci dati lekciju o raznolikosti prirode i njenih stanovnika.
“Zaista smo izgubili poimanje sveta, svest da smo deo prirode i povezani sa prirodom”, smatra Kejsi Flegal, kiropraktičar u Ešlendu, specijalizovana za pedijatriju. “Da bi kao odrasli bila zdrava i jaka, deca treba da budu napolju i da rade stvari za koje je njihovo telo i predviđeno, puno kretanja i aktivnosti. Mi ne želimo da se deca razbole, naravno,” dodala je ona. “Ali baš napolju, gde se sreću i sa prljavštinom i sa različitim mikroorganizmima, njihov imunitet se razvija na pravi način.”
U nastavku sledi 10 ideja kako povećati vreme provedeno u prirodi:
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: VESTI
Do kraja nedelje novogodišnji vaučeri za prestoničke mališane i zaposlene u obrazovnom sektoru
Prilikom jučerašnje posete Hali sportova „Ranko Žeravica”, Aleksandar Šapić, predsednik Privremenog organa Grada Beograda, izjavio je da će direktori škola i vrtića od danas moći da preuzmu novogodišnje vaučere za...
Infantilna amnezija – zašto se mnogi ljudi ne sećaju ranog detinjstva
Nova studija sa Triniti koledža u Dablinu, koja uključuje imunološke modele poremećaja iz autističnog spektra kod miševa, otkrila je iznenađujuću ulogu majčinog imunološkog sistema u modelu pristupa sećanjima na najranija...
Dvadeset godina operskog takmičenja “Lazar jovanović”
Kolarac će ponovo biti hram operske umetnosti gde će mladi takmičari pred uvaženim žirijem pokazati svoje umeće. Za vikend 11. i 12. novembra najveća operska smotra na Balkanu se odvija...
Nasilni prema detetu, a onda ga vode stručnjacima da ga ’poprave’
Autor: Katarina Đorđević Tokom prethodne godine Gradskom centru za socijalni rad u Beogradu prijavljeno je 4.695 slučajeva nasilja nad decom. Statistika svedoči da je 23 odsto ovih mališana postalo žrtva...
Nema komentara.