Odlazak na spavanje posle devet sati uveče udvostručuje mogućnost da će dete kasnije u životu imati problema sa prekomernom težinom.
Naučnici su povezali vreme počinka u predškolskom uzrastu sa gojaznoćšu kada su deca u proseku imala 15 godina. Primetili su značajnu razliku: samo jedno od desetoro dece sa „najranijim vremenom” spavanja bilo je gojazno kao tinejdžer, u poređenju sa 16 procenata dece sa srednjim vremenom i 23 odsto onih koji su odlazili u krevet najkasnije.
Uzimajući u obzir činjenicu da porodični odnosi mogu da utiču na navike kao što je vreme odlaska na spavanje, profesorka Anderson i kolege su pomoću video-snimaka ispitali interakciju između majke i deteta tokom zajedničke igre. Naučnici nazivaju ovu vrednost „majčinska osetljivost” i ona uključuje: podršku majke, poštovanje autonomije deteta i odsustvo neprijateljstva.
Bez obzira na kvalitet odnosa majke i deteta, otkrivena je jaka veza između vremena odlaska na spavanje i gojaznosti. Ipak, deca koja su odlazila u krevet najkasnije i čije su majke pokazivale najniži stepen osetljivosti ‒ suočena su sa najvećim rizikom od gojaznosti.
Istraživači su takođe otkrili da kasnije odlaze na počinak sledeće grupe: deca koja nisu evropskog porekla, mališani čije su majke nižeg stepena obrazovanja, te oni koji su živeli u domaćinstvima sa niskim primanjima.
Poljubac za laku noć
„Rano stavljanje deteta u krevet ne garantuje da će ono odmah zaspati dubokim snom, ali uspostavljanje dosledne rutine odlaska na spavanje povećava verovatnoću da će dete odspavati onoliko koliko mu je potrebno za optimalno funkcionisanje”, rekla je Andersonova. Istakla je da je njihov rad ukazao da je raniji odlazak na spavanje konkretan način na koji roditelji mogu da smanje rizik od gojaznosti kod svog deteta, a i verovatno je da će to imati pozitivan uticaj na ponašanje i na socijalni, emocionalni i kognitivni razvoj deteta.
U svom dosadašnjem radu tim istraživača sa Državnog univerziteta u Ohaju nije odgovorio na pitanja o tome kako se vreme spavanja prepliće sa raznim drugim faktorima koji mogu doprineti dečijoj gojaznosti, uključujući fizičku aktivnost i ishranu. Za profesorku Anderson i kolege to ostaje tekuća oblast istraživanja.
Svako peto dete u Srbiji sa viškom kilograma
Stručnjaci upozoravaju da je i u našoj zemlji stanje zabrinjavajuće jer svako peto dete ima problema sa viškom kilograma. Prema istraživanju Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” iz 2013. godine, zabeleženo je 13,2 odsto umereno gojazne dece i 7,5 odsto gojazne dece od 11 do 14 godina. U uzrastu od sedam do četrnaest godina zabeležen je porast procenta gojazne dece na 4,9%, u poređenju sa 2006. godinom, kada je iznosio 2,6%.
Sve više gojazne dece i u Africi
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, 2014. godine je više od 40 miliona dece mlađe od pet godina bilo prekomerno uhranjeno ili gojazno. Većina te dece poreklom je iz siromašnih i zemalja u razvoju ‒ 48 procenata živi u Aziji, a 25 posto u Africi. Zapanjuje podatak da se u Africi, u odnosu na 1990. godinu, skoro udvostručio broj dece koja imaju višak kilograma i ʼpopeoʼ na 10,3 miliona.
Autor: Tamara Vešković
Izvor: RTS
Nema komentara.