Psiholozi pokušali da otkriju kakve to karakteristike moraju imati roditelji, odnosno, koje su to osobine stvarnih roditelja koji su uspeli da vaspitaju i podignu na noge uspešnu decu i još uspešnije ljude.
Svi roditelji žele da im dete bude dobro, vaspitano, da dobro uči, da bude motivisano, poslušno, kako bi jednoga dana moglo da izraste u isto tako dobrog, poštenog i naravno – uspešnog čoveka.
Na žalost, ne postoji pravi recept kojim ćete to i dobiti samo zato što to jarko želite, ali – postoje smernice kako da vi kao roditelj ipak utičete na sve što želite svom detetu.
Roditelji su naravno temelj, a sve ostalo kasnije u životu mogu biti prave stvari na pravom mestu, upornost, sreća i naporan rad, ali bez dobrog temelja gotovo da i nema uspeha. Zato su psiholozi pokušali da otkriju kakve to karakteristike moraju imati roditelji, odnosno, koje su to osobine stvarnih roditelja koji su uspeli da vaspitaju i podignu na noge uspešnu decu i još uspešnije ljude.
Ovo je ono što karakteriše roditelje uspešne dece pa ako želite da proverite kakve su šanse da vaša deca od malih nogu usvoje karakteristike uspešnih ljudi samo ih uporedite s onim što vi radite i onim ko vi jeste danas:
1. Oni svoju decu teraju na “rad”
Ako dete nikada neće da pere sudove, to znači da će od malih nogu naučiti da će te sudove oprati netko drugi. I ne samo to – tako neće steći predstavu o tome šta rad zapravo znači, odnosno, neće shvatati da svako od nas treba da ima ulogu u radu da bismo mogli ostvariti neku celinu. To je doprinos na koji neće biti naviknuti i samim tim rastu šanse da će deca bez obaveza izrasti u ljudi koji neće znati da cene timski rad, kojima neće padati na pamet da moraju jednako da doprinose društvu i da budu empatični ne samo prema drugim ljudima već i radu tih drugih ljudi. To je deo zaključka jedne od najvećih studija ikada napravljenih na ovu temu – Harvard Grant Study, u kojoj stoji još jedna važna misao. A to je da deca koja od malih nogu nemaju svoje zadatke i obaveze neće isto kasnije gledati na rad, već će ga smatrati nužnim zlom, a ne načinom života.
2. Oni svoju decu uče socijalnim veštinama
Naučnici sa univerziteta Djuk koji su učestvovali u 20 godina dugoj studiji, a u kojoj su pratili 700 dece od vrtićkog uzrasta do navršenih 25 godina, zaista su pronašli snažnu vezu između uspeha i njihovih ranijih socijalnih veština. Djeca koja su od malena bila gurana u društvo, koja su se socijalizovala s decom različitih uzrasta i rasa, u najrazličitijim situacijama, zaista danas pokazuju mnogo veći stepen razumevanja za druge, bolje reaguju na tuđu nesreću, bol, lakše pružaju pomoć drugima, bolje razumeju različite situacije, bolje se nose sa stresom, lakše i sami traže pomoć.
Ista je studija dokazala i to da deca koja su u ranoj mladosti bila više izolovana imaju mnogo veće šanse da u uzrastu u kom će mladi uspešni ljudi postajati još uspešniji, oni završe u zatvoru – marginalizovani kao što su i sami u djetinjstvu navikli da marginalizuju i ignorišu društvo i društvene norme.
Studija je tako zaključila da su upravo socijalne i emocionalne veštine presudne ako želimo svoje dete najbolje da pripremimo na zdravo odrastanje.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: U vaspitavanju deteta važni trud, zainteresovanost i pažnja majke
O tome je govorila dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: "Kad pričamo o tome šta deci treba i kako ih treba podizati jako je važno da razgraničimo šta su potrebe, a...
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
Nema komentara.