Dr Olivera o najčešćim problemima i načinima na koje roditelji mogu da pomognu. Roditelji su pod stresom, deca imaju probleme u ponašanju kao što su depresija, anksioznost ili “problematičnost”.

Dr Olivera Aleksić Hil, dečji psihijatar u Institutu za mentalno zdravlje, rekla je da u vreme pandemije roditelji imaju veće brige, zbog čega ispaštaju i oni ali i deca.
“Stres, obaveze, zabrinutost, možda i gubitak posla, kriza im traje dugo. Sada se češće javljaju roditelji, deca imaju više problema, anksioznosti, depresije i neadekvatnog ponašanja. Takođe, i škola je na svoj način mnogo više obratila pažnju nego što je inače bio slučaj, za saradnju s nama. Imamo mnogo veću saradnju sa pedagoško-psihološkim službama, pa je veoma važna multisektorska saradnja”, rekla je ona.
“Kod nas dolaze veoma otvoreno, verovatno prethodno pokucavši na brojna vrata, kod nas se dolazi sa ozbiljnijim problemima, pa mi nemamo viđenje koje potvrđuje da je u pitanju tabu ili stereotip. Šta se desi pre dolaska kod nas, ne znam, ali priča o problemu je dobar način prevencije. Da ne pričamo samo o skandalima, već i dobrim primerima porodice. Roditeljstvo se ne uči u školi, kao mnoge druge stvari”, kazala je ona.
“Mi često pominjemo šta su radile naše mame ili bake, odgajale su nas bez škole, ali današnje vreme je previše komplikovano, izazovi su veliki i sa svih su strana. Postoje školice roditeljstva, ja sam u nekima i učestvovala, ali roditeljima su potrebne smernice, najčešće. O tome šta ih zapravo čeka kada dete dođe na svet. Da, dolazi beba, kruna ljubavi, ali je to ogroman stres i promena. Prethodno su vodili drugačiji život, sada se sve podređuje detetu, i mora im se nagovestiti šta ih očekuje. Moraju da budu informisani da bi mogli da izađu sa stresom na kraj, i da razviju bolje veštine”, rekla je ona.
Očevi se, izgleda, sve manje bave svojom decom, pokazaju ankete i istraživanja ali doktorka kaže da u praksi nije tako.
“U mojoj kliničkoj praksi, dolaze i očevi, i veoma se lepo bave svojom decom, redovni su i pitaju pitanja kao i majke. Ono što je trend je rodno balansirano roditeljstvo, majke nisu domaćice već su i profesionalci. Dete koje ima podršku oba roditelja razvija se u zdraviju ličnost. Jeste, možda, uobičajeno da se majka više bavi detetom ali nije kompletno za identifikacione uzore za dete. Očeve moramo da podstaknemo da budu dobri modeli i uzori. Oni mogu da se igraju jednako kao i majke, da sve zajednički rade”, rekla je dr Aleksić Hil.
Na šta bi roditelji trebalo posebno da obrate pažnju kada je mentalno zdravlje u pitanju? Kada da se obrate za stručnu pomoć?
“Važno je da najpre pomognu sebi, kao u avionu, prvo sebi stavite masku s kiseonikom pa tek onda detetu. Razumite kako se osećate, da li ste depresivni ili anksiozni, imate li probleme, da se izborite sa stresom. Čak i razgovor sa prijateljima, boravak u prirodi i balansirana ishrana, zadovoljstvo na poslu i kod kuće, značajni su i od pomoći. Deci posvetite kvalitetno vreme, igrajte se s njima”, rekla je ona.
TV prva/Mondo
Izvor: Detinjarije.com
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Kako da oprostim mami
Ne možes da oprostiš, a da prvo ne okriviš, rekla sam joj. I tu je počela njena borba. Kako da okrivim mamu koja me kontroliše, diše mi za vratom, ne...
Nekada detetu strahovi služe samo za to da zna da je neko tu
U jednom od stanova u kome su živeli nad njenim krevetom je visila polica. Stara i napukla, visila je na dva iskrivljena eksera, prilično izvučena iz zida. Svake noći bi...
Niko nije dužan da za tebe bude najbolje moguće dete kako bi ti bila najbolja moguća mama
Niko ti nije dužan da bude bolji roditelj za tebe nego što ume, da zna uvek šta radi, da nikada nije zbunjen, da ima odgovore na sva pitanja koja tebe...
Zapadni svet precenjuje važnost majke za razvoj deteta
„Mama je najbolja!“ Takva parola mogla se videti u rukama zrelih muškaraca na fudbalskom stadionu. Veza između deteta i majke smatra se posebnom osnovom u razvoju čoveka, jer ona pomaže...
Nema komentara.